Kardiomiopatija

Šta je kardiomiopatija?

Kardiomiopatija je bolest srčanog mišića, poznatijeg kao miokard, koja smanjuje sposobnost srca da pumpa krv po tijelu. Može uzrokovati krutost, povećanje ili zadebljanje srca, stvaranje ožiljnog tkiva te, u konačnici i zatajenje srca jer ono slabi i gubi sposobnost učinkovitog pumpanja krvi u kompletno tijelo. Postoje tri glavne vrste kardiomiopatije: proširena, hipertrofična i restriktivna. Liječenje kardiomiopatije zavisi od vrste i ozbiljnosti bolesti i može uključivati lijekove, implantaciju uređaja, operaciju srca ili, u težim slučajevima i transplantaciju srca.

Najčešći simptomi kardiomiopatije

U ranim fazama bolesti, znakovi, odnosno simptomi koji upućuju na kardiomiopatiju najčešće izostaju. 

Međutim, progresijom bolesti, pacijenti počinju postepeno osjećati:

• Dispneju (otežano disanje) prilikom aktivnosti ili čak u mirovanju.
• Oticanje nogu, članaka i stopala.
• Nadutost u predjelu abdomena zbog zadržavanja tekućine.
• Kašalj tokom ležanja.
• Teškoće pri ležanju i spavanju.
• Umor.
• Osjećaj ubrzanog srčanog ritma.
• Neugodu ili pritisak u prsima.
• Vrtoglavicu, nesvjesticu ili gubitak svijesti.

Ako se kardiomiopatija ne liječi, znakovi i simptomi se pogoršavaju. Kod nekih ljudi stanje se brzo pogoršava, dok se kod drugih može dugo vremena održavati bez značajnog napredovanja. 

Kardiomiopatija se javlja u nekoliko različitih oblika, odnosno može biti:

• Dilatacijska kardiomiopatija - stanje u kojem se lijeva komora srca proširuje (dilatira), što rezultira smanjenom sposobnošću srca da efikasno pumpa krv.
• Hipertrofična kardiomiopatija je karakterizirana nepravilnim zadebljanjem srčanog mišića, posebno u lijevoj komori srca, što otežava njegov rad. Ovo stanje često ima genetske uzroke.
• Restriktivna kardiomiopatija je najmanje česta vrsta kardiomiopatije, kod koje srčani mišić postaje ukočen i manje fleksibilan, što otežava punjenje krvi između otkucaja srca. Može biti idiopatska (nepoznatog uzroka) ili nastati kao posljedica drugih bolesti, kao što je amiloidoza.
• Aritmogena displazija desne komore je rijedak oblik kardiomiopatije u kojem mišić u donjoj desnoj komori srca zamjenjuje ožiljno tkivo, što može dovesti do poremećaja srčanog ritma. Često ima genetsku povezanost.

Neklasificirana kardiomiopatija obuhvata druge vrste kardiomiopatija koje ne spadaju niti u jednu od prethodno opisanih kategorija.

Šta uzrokuje kardiomiopatiju?

Kardiomiopatija može imati različite uzroke, uključujući genetske faktore koji se nasljeđuju od roditelja, no, u većini slučajeva razlog nastanka ove bolesti ostaje nejasan. Istraživanja su identificirala brojne genetske mutacije koje mogu dovesti do razvoja kardiomiopatije, a kao ostale potencijalne uzročnike bolesti stručnjaci navode sljedeća stanja: 

• Bolest koronarnih arterija.
• Autoimune bolesti, kao što su bolesti vezivnog tkiva te upalne bolesti srca.
• Metaboličke poremećaji poput dijabetesa, bolesti štitnjače ili pretilosti. 
• Mišićna distrofija.
• Visok holesterol.
• Sarkoidoza (formiranje malih kvržica upalnih stanica (granuloma) u različitim dijelovima tijela, uključujući srce i pluća).
• Amiloidoza (nakupljanje abnormalnih proteina u organima).
• Hemohromatoza (nakupljanje željeza u srčanom mišiću).
• Višegodišnje prekomjerno konzumiranje alkohola.
• Dugotrajno visok krvni pritisak.
• Oštećenje srčanog tkiva uzrokovano srčanim udarom.
• Probleme sa srčanim zaliscima, dugotrajno ubrzano lupanje srca.
• Infekcija COVID-19 te ostale infekcije, posebno one koje uzrokuju upalu srca.
• Nedostatak esencijalnih vitamina ili minerala u prehrani, poput tiamina (vitamin B-1).
• Komplikacije tokom trudnoće.
• Poremećaji vezivnog tkiva.
• Upotrebu kokaina, amfetamina ili anaboličkih steroida.
• Korištenje određenih hemoterapijskih lijekova i radioterapije za liječenje raka.

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje 

Ako postoji sumnja na srčanu bolest, pacijent će biti upućen na detaljan kardiološki pregled. Kardiolog će s pacijentom porazgovarati o medicinskoj historiji i porodičnoj anamnezi koja se odnosi na bolesti srca te obaviti fizički pregled. 

Nakon toga slijedi procjena koja može uključivati niz dijagnostičkih testova, a koji mogu uključivati:

• Holter monitoriranje (ambulantno praćenje).
• Krvne testove.
• Rendgenske snimke prsnog koša.
• CT srca.
• MRI srca.
• Ehokardiografija.
• Elektrokardiografija (EKG).
• Test opterećenja srca.
• Kateterizaciju srca.
• Biopsiju miokarda.

Glavni ciljevi liječenja kardiomiopatije su ublažavanje simptoma, sprečavanje pogoršanja i progresije bolesti te smanjenje rizika od nastanka komplikacija. 

Za liječenje kardiomiopatije koriste se lijekovi koji mogu imati različite funkcije, a najvažnije je da djeluju stimulativno na:

• Poboljšanje srčane funkcije i pumpanja krvi
• Poboljšanje protoka krvi
• Regulaciju krvnog pritiska
• Usporavanje srčanog ritma
• Uklanjanje viška tekućine iz tijela
• Prevenciju stvaranja krvnih ugrušaka

Terapijske metode koje se koriste za liječenje kardiomiopatije ili aritmija uključuju:

• Septalna ablacija: Koristi se alkoholna injekcija kroz tanku cijev (kateter) kako bi se uništio zadebljani dio srčanog mišića i omogućio normalan protok krvi.
• Radiofrekventna ablacija: Fleksibilni kateteri se vode kroz krvne žile do srca kako bi se oštetilo malo područje srčanog tkiva koje uzrokuje nepravilan srčani ritam.
• Hirurške operacije i postupci: Ugradnja uređaja kao što su implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD), ventrikularni pomoćni uređaj (VAD) ili pejsmejker može poboljšati srčanu funkciju i kontrolisati nepravilan ritam. Također, mogu se primijeniti operacije poput septalne miektomije (za hipertrofičnu kardiomiopatiju) ili transplantacije srca za osobe s naprednim zatajenjem srca.

Liječenje kardiomiopatije uključuje primjenu lijekova i terapija, a u nekim slučajevima su potrebne i hirurške intervencije.

Može li se kardiomiopatija spriječiti?

U većini slučajeva, posebno kada su u pitanju nasljedne, odnosno urođene vrste kardiomiopatije nije moguće spriječiti pojavu bolesti. No, postoje mjere koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od kardiomiopatije, ali i ostalih srčanih bolesti. 

One uključuju:

• Izbjegavanje alkohola, duhanskih proizvoda i kokaina.
• Kontrolu visokog krvnog pritiska, visokog holesterola i dijabetesa.
• Održavanje optimalne tjelesne težine.
• Uravnoteženu i zdravu prehranu, uz ograničen unos soli.
• Redovnu tjelesnu aktivnost.
• Dovoljno sna i odmor.
• Kontrolisanje stresa i smanjenje njegovog uticaja na vaš život.
• Redovne preglede kod zdravstvenih stručnjaka.
• Pravilno uzimanje svih propisanih lijekova.

Također je važno obavijestiti svog ljekara o porodičnoj historiji bolesti kako bi se pratila i rano otkrila moguća nasljedna predispozicija za kardiomiopatiju.

Koje su prognoze za ovo oboljenje? 

Kardiomiopatija je ozbiljno, progresivno stanje koje, ako se ne liječi, može predstavljati opasnost po život. Liječenje kardiomiopatije i praćenje savjeta koje je predložio kardiolog mogu poboljšati kvalitet života i produžiti životni vijek pacijenta.

Trajanje kardiomiopatije zavisi od vrste i ozbiljnosti bolesti. Određene vrste kardiomiopatije poput one koja je uzrokovana stresom ili prekomjernom upotrebom alkohola najčešće imaju privremeni karakter i brzo prolaze. Kod ostalih tipova kardiomiopatije, potrebno je koristiti lijekove i pratiti simptome tokom čitavog života što mnogim ljudima uspijeva i ovo stanje im ne uzrokuje značajne teškoće. 

Generalna prognoza za kardiomiopatiju varira. Ovo je bolest za koju nema trajnog izlječenja.   No, praćenje savjeta ljekara, pravilna terapija lijekovima i usvajanje zdravog načina života mogu značajno poboljšati prognozu i usporiti napredovanje bolesti. 

U težim slučajevima, kardiomiopatija može izazvati nepravilne srčane ritmove koji mogu dovesti do gubitka svijesti ili, u rijetkim slučajevima, iznenadne smrti ukoliko srce prestane pravilno kucati. Zbog toga je jako važno obratiti se ljekaru ukoliko osjetite nepravilost u radu srca, bol u grudima ili izgubite svijest, jer to mogu biti prvi znakovi srčanog udara. 

Važno je znati da…

1. Kardiomiopatija je grupa bolesti srčanog mišića koja dovodi do abnormalnosti strukture ili funkcije srca.
2. Takotsubo kardiomiopatija, poznata i kao sindrom slomljenog srca, je stanje srca u kojem se javlja iznenadno i privremeno oslabljivanje dijela srčanog mišića. Ovo stanje također nosi druge nazive poput "kardiomiopatija stresa", "prolazna kardiomiopatija" i "balonirajuća kardiomiopatija vrha srca". Najčešći uzrok ove bolesti je psihološki i emocionalni stres koji može biti posljedica gubitka voljene osobe, saobraćajne nesreće ili drugih traumatičnih događaja. 
3. Kardiomiopatija može biti nasljedna ili stečena. Nasljedna kardiomiopatija se prenosi genetski i može se pojaviti u porodicama. Stečena kardiomiopatija može biti uzrokovana faktorima kao što su srčani udar, infekcija, toksični lijekovi ili autoimuni poremećaji.
4. Simptomi kardiomiopatije mogu uključivati umor, nedostatak daha, oticanje nogu i abdomena, nepravilan srčani ritam i bol u prsima.
5. Liječenje kardiomiopatije može uključivati terapiju lijekovima, promjene u načinu života, implantaciju uređaja poput pacemakera ili defibrilatora, te u težim slučajevima, transplantaciju srca.
6. Kardiomiopatija može uticati na ljude svih dobnih skupina, uključujući i djecu.
7. U nekim slučajevima, kardiomiopatija može biti asimptomatska i otkriva se samo tokom rutinskih pregleda ili ispitivanja.
8. Kardiomiopatija može biti ozbiljno stanje koje može dovesti do srčane insuficijencije, aritmija i drugih komplikacija.
9. Redovni pregledi srca i praćenje zdravlja srčanog mišića mogu biti važni za ranu dijagnozu i upravljanje kardiomiopatijom.
10. Održavanje zdravog načina života, kao što su pravilna prehrana, redovna tjelesna aktivnost, izbjegavanje pušenja i smanjenje stresa, može pomoći u upravljanju kardiomiopatijom i poboljšanju kvalitete života.