Skip to main content

Karcinom kože

Šta je karcinom kože?

Karcinom, odnosno rak kože označava abnormalan rast ćelija na koži i najčešće se razvija na dijelovima kože koji su izloženi suncu, no može se pojaviti i na područjima koja su zaštićena od direktnog sunčevog uticaja. Postoje tri osnovne vrste raka kože: karcinom bazalnih stanica, karcinom skvamoznih stanica i melanom.

Smanjenje ili izbjegavanje izloženosti ultraljubičastom (UV) zračenju može smanjiti rizik od razvoja raka kože. Također, redovno pregledavanje promjena na koži može pomoći u ranoj detekciji ove vrste karcinoma, što značajno povećava šanse za uspješno izlječenje.

 

Najčešći simptomi karcinoma kože

Rak kože uglavnom se razvija na područjima koja su često izložena suncu, uključujući dijelove tijela poput glave, lica, usana, ušiju, vrata, prsa, ruku i šaka, te na nogama (kod žena). No, može se pojaviti i na dijelovima tijela koji su rjeđe izloženi sunčevoj svjetlosti poput dlanova, ispod noktiju na rukama ili nogama, te na genitalnom području.

Rak kože može uticati na ljude svih boja kože, uključujući i one s tamnom puti. Kod osoba s tamnom kožom, melanom se često pojavljuje na područjima koja nisu izložena suncu, kao što su dlanovi i tabani. Pojavljivanje nesimetričnih mladeža, mladeža s nepravilnim rubovima, tamnijih ili onih s bojama koje se mijenjaju, rastućih mladeža koji krvare ili bole, bubuljica koje sporo zacjeljuju (posebno na dijelovima kože izloženim suncu), masnica na stopalima koje ne prolaze, HPV virusa, ranica u ustima koje ne zacjeljuju, crnih ili smeđih mrlja ispod noktiju i guljenja kože može ukazivati na karcinom kože i indikator su za medicinski pregled, odnosno detaljnija ispitivanja i dijagnostiku.

Znakovi i simptomi bazalnocelularnog karcinoma obično se javljaju na dijelovima tijela izloženim suncu, poput vrata ili lica. Mogu uključivati kvržice koje izgledaju biserno ili voštano, manifestovati se kao ravne lezije boje mesa ili smeđeg ožiljka te se mogu pojaviti u obliku rana koje krvare, stvaraju kraste i zatim zacjeljuju.

Što se tiče simptoma karcinoma skvamoznih stanica, najčešće se pojavljuje na dijelovima tijela izloženim suncu, poput lica, ušiju i ruku, ali i na područjima koja nisu često izložena suncu (kod osoba s tamnom kožom). Ova vrsta karcinoma se može prepoznati kao čvrsta, crvena kvržica ili ravna lezija s ljuskavom površinom.

Melanom, rjeđi oblik raka kože, može se razviti na bilo kojem dijelu tijela, bilo da je riječ o normalnoj koži ili o postojećem mladežu koji prelazi u maligni. Muškarci obično razvijaju melanom na licu ili trupu, dok se kod žena najčešće javlja na potkoljenicama. Važno je napomenuti da melanom može zahvatiti kožu koja nije bila izložena suncu i da se može pojaviti kod ljudi različitih boja kože. Kod osoba s tamnijim tonovima kože, melanom se često razvija na dlanovima, tabanima ili ispod noktiju na rukama ili nogama.

Znakovi melanoma uključuju:

  • Veliku smećkastu mrlju s tamnijim područjima.
  • Promjene u mladežu, kao što su promjene boje, veličine ili teksture, ili krvarenje iz mladeža.
  • Malu leziju s nepravilnim rubovima i dijelovima koji mogu biti crveni, ružičasti, bijeli, plavi ili plavo-crni.
  • Bolnu leziju koja može izazivati peckanje ili svrbež. 
  • Tamne lezije na dlanovima, tabanima, vrhovima prstiju ili nožnih prstiju, ili na sluznici u ustima, nosu, vagini ili anusu.

Drugi, manje česti oblici raka kože uključuju:

  • Kaposijev sarkom - rijedak tip raka kože koji se razvija u krvnim žilama kože, često uzrokujući crvene ili ljubičaste mrlje na koži ili sluznici. Ovaj oblik raka često se pojavljuje kod osoba s oslabljenim imunološkim sistemom, kao što su pacijenti s AIDS-om ili oni koji uzimaju lijekove za potiskivanje imunološkog sistema, na primjer, nakon transplantacije organa. 
  • Karcinom Merkelovih stanica - ovaj tip raka uzrokuje čvrste, sjajne čvorove koji se pojavljuju na ili ispod kože, često u folikulima dlaka. Najčešće se javlja na glavi, vratu i trupu.
  • Karcinom žlijezda lojnica - rijedak i agresivan rak koji nastaje u žlijezdama lojnicama u koži. Obično se manifestuje u obliku čvrstih, bezbolnih čvorova i može se pojaviti bilo gdje na tijelu, iako se najčešće pojavljuje na kapcima, što vrlo često otežava dijagnozu.

 

Šta uzrokuje karcinom kože?

Rak kože se javlja kada dođe do mutacija u DNK ćelijama kože, što uzrokuje nekontrolisani rast tih ćelija i formiranje tumorske mase. 

Ključne vrste ćelija uključene u rak kože uključuju:

  • Skvamozne ćelije - koje se nalaze bliže vanjskoj površini kože i djeluju kao njena unutrašnja ovojnica.
  • Bazalne ćelije - odgovorne za stvaranje novih ćelija kože i smještene ispod skvamoznih stanica.
  • Melanociti - koje proizvode melanin, pigment koji daje koži njenu prirodnu boju i nalazi se dublje u epidermi. Melanociti proizvode više melanina kao zaštitnu reakciju na sunce kako bi zaštitili unutrašnje slojeve kože.

Rak kože može započeti u različitim dijelovima kože, a to određuje njegovu vrstu i opcije liječenja. Uzrok raka kože često je povezan s ultraljubičastim (UV) zračenjem iz sunčeve svjetlosti i solarija, što može uzrokovati oštećenje DNK u ćelijama kože. Međutim, postoji i rak kože koji se razvija na dijelovima kože koji nisu izloženi suncu, što ukazuje na ulogu drugih faktora rizika od raka kože, poput izloženosti štetnim hemikalijama ili stanja koja oslabljuju imunološki sistem. Rizik od raka kože povećava se zbog različitih faktora, uključujući naslijeđene karakteristike kao što su svijetla koža, svijetla kosa, svijetle oči, te sklonost pjegama ili opeklinama na suncu. Također, historija opeklina od sunca, dugotrajno izlaganje suncu bez zaštite, život u sunčanim ili visinskim područjima te prisutnost mnogo mladeža, posebno onih većih ili nepravilnog oblika, mogu dodatno povećati rizik. Osim toga, prekancerozne lezije kože poput aktiničkih keratoza, pozitivna porodična ili lična anamneza raka kože, oslabljen imunološki sistem, izloženost zračenju i kontakt s određenim hemikalijama kao što je arsen također igraju ulogu u povećanju rizika od razvoja raka kože.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Da bi dijagnosticirao rak kože, dermatolog će najprije pregledati kožu kako bi identificirao potencijalne znakove raka kože te uzeti uzorak sumnjive kože za biopsiju kako bi potvrdio dijagnozu i odredio o kojoj vrsti raka kože se radi.

Ako se potvrdi rak kože, mogu biti potrebni daljnji testovi za određivanje stadija bolesti. To uključuje slikovne testove i, u nekim slučajevima, biopsiju limfnog čvora. Rak kože se obično označava rimskim brojevima od I do IV, što pomaže u planiranju liječenja i procjeni opsega bolesti.

Mogućnosti liječenja raka kože i prekanceroznih lezija kože, poznatih kao aktinične keratoze, variraju ovisno o njihovoj veličini, vrsti, dubini i položaju. Manji karcinomi kože koji se ograniče na površinski sloj kože obično ne zahtijevaju liječenje osim početne biopsije za uklanjanje kompletne izrasline. 

U slučaju potrebe za dodatnim tretmanom, pacijent u dogovoru s ljekarom može odabrati neku od sljedećih opcija:

  • Smrzavanje – ljekar može eliminisati aktiničke keratoze i određene manje, rane vrste raka kože zamrzavanjem tekućim dušikom (kriohirurgija), što rezultira otpuštanjem mrtvog tkiva nakon otapanja.
  • Ekscizijska hirurgija - ovaj tretman može biti primjenjiv na različite vrste raka kože. Ljekar uklanja kancerogeno tkivo i okolnu zdravu kožu. Ponekad se preporučuje široka ekscizija, što podrazumijeva uklanjanje dodatnog normalnog kožnog tkiva oko tumora.
  • Mohsova operacija – primjenjuje se za veće, ponavljajuće ili složene slučajeve karcinoma kože, uključujući bazalnoćelijski i skvamoznoćelijski karcinom. Tokom Mohsove operacije, ljekar uklanja slojeve kože postepeno, pregledavajući svaki sloj pod mikroskopom kako bi osigurao uklanjanje svih kancerogenih stanica, minimizirajući gubitak okolne zdrave kože.
  • Kiretaža i elektrodesikacija ili krioterapija - nakon uklanjanja većeg dijela izrasline, ljekar sastruže slojeve raka pomoću uređaja s kružnom oštricom (kuret) i zatim uništi preostale ćelije raka električnom iglom. U nekim slučajevima, može se koristiti tekući dušik za zamrzavanje rubova tretiranog područja.

Ovi brzi i jednostavni postupci mogu biti primijenjeni za liječenje bazalnoćelijskog karcinoma ili karcinoma tankih pločastih ćelija. 

Za zahtjevnije oblike raka kože dostupni su:

  • Terapija zračenjem - upotreba snažnih energetskih zraka poput X-zraka za ubijanje ćelija raka može biti opcija kada se rak ne može potpuno ukloniti hirurški.
  • Hemoterapija – koja se koristi za uništavanje ćelija raka. Kod karcinoma koji su ograničeni na površinski sloj kože, mogu se koristiti kreme ili losioni sa antikancerogenim svojstvima. Sistemska hemoterapija može se koristiti za liječenje raka kože koji se proširio na druge dijelove tijela.
  • Fotodinamička terapija - ćelije raka kože uništavaju se kombinacijom laserskog svjetla i lijekova koji ih čine osjetljivima na svjetlo.
  • Biološka terapija - ovaj tretman koristi imunološki sistem pacijenta kako bi ubio ćelije raka.

 

Može li se karcinom kože spriječiti?

Većina karcinoma kože se može spriječiti odgovornim izlaganjem suncu, odnosno zaštitom kože od štetnih UV zraka i praćenjem sljedećih savjeta:

  • Izbjegavajte sunce sredinom dana, jer su tada sunčeve zrake najjače.
  • Tokom cijele godine nanosite kremu za sunčanje s SPF-om 30, pa čak i kad je oblačno.
  • Nosite svijetlu, čvrsto tkanu odjeću koja pokriva ruke i noge te široke šešire.
  • Koristite sunčane naočale koje blokiraju UVA i UVB zrake.
  • Izbjegavajte solarije jer mogu povećati rizik od raka kože.
  • Budite svjesni lijekova koji mogu povećati osjetljivost na sunce i konsultujte se s ljekarom o potencijalnim nuspojavama lijekova koje uzimate.
  • Redovno pregledavajte svoju kožu kako biste pratili promjene na mladežima, kvrgama ili izraslinama.
  • Pregledajte sve dijelove tijela, uključujući lice, vrat, ruke, noge, genitalno, kao i područje između stražnjice.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Gotovo svi oblici raka kože mogu biti izlječivi ako se počnu liječiti u ranoj fazi, odnosno prije nego što dobiju priliku da se prošire. Što se ranije otkrije i ukloni rak kože, veće su šanse za potpuni oporavak. Kontinuirane kontrole kod dermatologa su ključne kako biste bili sigurni da se rak neće vratiti. U slučaju bilo kakvih sumnjivih promjena, važno je odmah obavijestiti svog ljekara. Najveći broj smrtnih slučajeva od raka kože povezan je s melanomom. 

Ako je dijagnosticiran melanom:

  • Stopa preživljavanja od pet godina iznosi 99 posto ako se melanom otkrije prije nego što se proširi na limfne čvorove.
  • Stopa preživljavanja od pet godina iznosi 66 posto ako se proširio na obližnje limfne čvorove.
  • Stopa preživljavanja od pet godina iznosi 27 posto ako se proširio na udaljene limfne čvorove i druge organe.

 

Važno je znati da… 

  1. Karcinomi bazalnih stanica i karcinomi skvamoznih stanica čine većinu slučajeva raka kože i obično su manje ozbiljni od melanoma.
  2. Izlaganje suncu i ultraljubičastom (UV) zračenju jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj karcinoma kože.
  3. Melanom je često povezan s osobama srednje ili starije dobi, ali također može uticati na mlade ljude, posebno one koji se često izlažu suncu ili koriste solarije.
  4. Rano otkrivanje raka kože iznimno je važno. Samopregled kože i redovne provjere mladeža mogu pomoći u ranom otkrivanju promjena koje mogu ukazivati na karcinom kože.
  5. I osobe tamnije puti mogu razviti karcinom kože, a melanom se kod njih često pojavljuje na neobičnim mjestima, poput dlanova ili tabana.
  6. Liječenje raka kože može uključivati hirurgiju, zračenje, hemoterapiju i imunoterapiju, ovisno o vrsti i stadiju raka.
  7. Jedan od najvažnijih koraka u prevenciji raka kože je zaštita od sunca, uključujući nošenje šešira, sunčanih naočala i nanošenje zaštitnih krema sa SPF faktorom.
  8. Promjene u veličini, boji, obliku ili teksturi mladeža, kao i svrbež, bol, krvarenje mogu biti znakovi karcinoma kože.
  9. Redovna briga o koži i praćenje promjena mogu vam pomoći da budete svjesni svog zdravlja i osigurate rano otkrivanje potencijalnih problema.
  10. Edukacija o rizicima i prevenciji raka kože može značajno smanjiti rizik od razvoja ove bolesti i doprinijeti boljem zdravlju kože.