Skip to main content

Karcinom bubrega

Šta je karcinom bubrega?

Karcinom bubrega je abnormalni rast ćelija u bubrežnom tkivu. Kada te ćelije formiraju sopstveno tkivo u bubregu, tada govorimo o tumoru, odnosno karcinomu bubrega. Bubrezi su parni organi, raspoređeni po jedan s obje strane kičme iza trbušnih organa, a pripadaju mokraćnom sistemu jer je njihova funkcija da, kroz mokraću, filtriraju i izlučuju vodu i otpadne tvari iz krvi. Karcinom bubrežnih stanica najčešći je oblik karcinoma bubrega kod odraslih osoba, dok je u dječijoj dobi najčešći oblik karcinoma bubrega nefroblastom, odnosno Wilmsov tumor.

Kada je tumor kancerogen, odnosno označen kao maligan, on se može širiti i obuhvatati tkiva i ostale organe. To stanje se naziva metastaza. 

 

Najčešći simptomi karcinoma bubrega

Karcinom bubrega najčešće počinje i razvija se asimptomatski. 

Prvi pokazatelji da nešto nije kako treba sa funkcijom bubrega su:

  • Krv u mokraći, tamna ili zamućena mokraća
  • Bolovi u bubrezima ili donjem dijelu leđa
  • Gubitak apetita
  • Gubitak na kilaži
  • Umor
  • Povišena tjelesna temperatura
  • Visok krvni pritisak
  • Anemija
  • Visok nivo kalcija u organizmu

Tumori, bez obzira na kojem dijelu tijela se nalazili, mogu biti maligni i benigni. Benigni su obično manji od malignih i ne šire se po ostatku tijela, a najčešće se, iz organizma, odstranjuju hirurškim putem. Bez obzira na tip tumora koji je dijagnosticiran, liječenju se mora pristupiti što prije kako bi rezultat bio što uspješniji. Stoga, odmah po pojavi prvih signala koji vam govore da s vašim tijelom nešto nije kako treba, zakažite detaljan ljekarski pregled. 

 

Šta uzrokuje karcinom bubrega?

Još uvijek nije ustanovljen pravi uzročnik nastanka bubrežnog karcinoma, no postoje određena stanja koja se dovode u vezu sa ovom dijagnozom. Neka od njih su: pretilost, bubrežni kamenci, visok krvni pritisak, izloženost toksičnim hemijskim supstancama, konzumiranje duhanskih proizvoda, genetske mutacije, karcinom bubrega u porodici, dijaliza, te neke nasljedne bolesti. Žene koje su u prošlosti bile podvrgnute zračenju zbog karcinoma na reproduktivnim organima, pod rizikom su i za razvoj karcinoma bubrega.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza karcinoma bubrega uspostavlja se detaljnim analizama koje uključuju analizu krvi i urina, ultrazvuk, CT, MRI, te biopsijom izraslog tkiva. Slično kao i ostali, tumor bubrega također ima faze koje određuje doktor nakon svih analiza i prema kojima se određuje način i tok liječenja. 

Prva faza – tumor je do sedam centimetara, nije zahvatio okolna tkiva i limfne čvorove.

Druga faza – tumor je veći od sedam centimetara i također se nije širio po okolnim organima, limfnim čvorovima i tkivima.

Treća faza – tumor je počeo da se širi na glavnu bubrežnu venu, limfne čvorove ili tkivo koje okružuje bubreg.

Četvrta faza – tumor je proširen po okolnim organima, zahvatio je nadbubrežnu žlijezdu, limfne čvorove, čak i udaljene limfne organe.

Prva faza za liječenje karcinoma bubrega je, bez obzira o kojem stepenu se radi, odstranjivanje tumora. Pored odstranjivanja tumora, cilj ovog hirurškog zahvata je očuvati funkciju bubrega. 

Dvije su najčešće hirurške metode koje se koriste prilikom operacije karcinoma bubrega:

  • Parcijalna nefrektomija – vađenje dijela bubrega koji je zahvaćen tumorom i dijela okolnog tkiva, te;
  • Radikalna nefrektomija – vađenje kompletnog bubrega i tkiva koji ga okružuje. Pri ovom zahvatu, moguće je da hirurg odstrani i dijelove okolnih limfnih čvorova.

Generalno zdravlje pacijenta, kao i faza u kojoj se nalazi tumor, odlučujući su faktori za donošenje odluke o načinu liječenja koje može uključivati operaciju, imunoterapiju, hemoterapiju, kao i zračenje. Imunoterapija podrazumijeva korištenje lijekova koji ojačavaju imuni sistem koji bi, nakon terapija, trebao biti u mogućnosti da se što efikasnije izbori sa malignim ćelijama organizmu. Zračenje pomaže prilikom ublažavanja bolova, dok hemoterapija, iako nije česta metoda kojoj se pribjegava u liječenju karcinoma bubrega, u pojedinim slučajevima osigurava odlične rezultate. 

 

Može li se karcinom bubrega spriječiti?

Tačan uzrok za pojavu tumora u bubrezima još uvijek nije poznat, tako da nema pouzdanog načina da se spriječi njegov nastanak. Ono što je sigurno je da zdrav način života sprečava nastanak mnogih bolesti, pa se, uz tjelovježbu i zdravu ishranu, preporučuje i redovno kontrolisanje krvnog pritiska, prestanak konzumacije duhanskih proizvoda te održavanje optimalne tjelesne težine. 

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Kao i svi karcinomi, tako i karcinom bubrega, ima bolje šanse za izlječenje što se ranije otkrije. I zbog toga je važno redovno ići na sistematske preglede, osluškivati signale koje vam šalje vaše tijelo i potražiti stručnu pomoć ukoliko osjetite bilo kakve zabrinjavajuće promjene. Rak bubrega je izlječiv ukoliko se dijagnosticira prije nego što prodre kroz vanjsku bubrežnu ovojnicu.

 

Važno je znati da…

  1. Bubrezi imaju oblik graha, a veliki su poput šake. 
  2. Osim izlučivanja štetnih tvari i viška vode iz organizma putem mokraće, bubrezi imaju nekoliko dodatnih funkcija: regulacija kiselosti tjelesnih tekućina (acidobazna ravnoteža), izlučivanje hormona (eritropoetin, renin, prostaglandin).
  3. Postoji nekoliko tipova raka bubrega. Rak bubrežnih stanica (adenokarcinom) je najčešći i čini 85 posto svih dijagnosticiranih slučajeva raka bubrega. Znatno rjeđi su: bubrežni sarkom i Wilmsov tumor koji se najčešće dijagnosticira u dječjoj dobi.
  4. Karcinom bubrega se češće dijagnosticira muškarcima nego ženama i to starijima od 40 godina.
  5. Pacijenti sa karcinomom bubrega trebali bi izbjegavati preslanu hranu poput različitih grickalica, čipsa i kokica te hranu bogatu proteinima poput jaja, piletine, mliječnih proizvoda te graha jer prevelik unos proteina opterećuje bubrege.
  6. Aktivan život s jednim bubregom je moguć. Istraživanja pokazuju da, nakon odstranjenja jednog bubrega, drugi povećava svoj kapacitet da bi kompenzirao nedostatak.
  7. Konzumiranje dva alkoholna pića na dan povećava rizike za karcinom bubrega, ali i mnogo drugih tipova karcinoma, poput karcinoma jednjaka, jetre, debelog crijeva te dojki (kod žena).
  8. Iako je uvriježeno mišljenje da šećer pogoduje nastanku raka, ova namirnica nije kancerogena. No, konzumiranjem prevelike količine šećera, gaziranih napitaka i ostale industrijski prerađene hrane koja u sebi sadrži velike količine šećera povećava se rizik od pretilosti što je, dokazano, jedan od glavnih uzročnika karcinoma. 
  9. Pacijenti sa karcinomom bubrega mogu osjećati neutaživu žeđ zato što tijelo nije u stanju da odstrani višak kalcijuma iz krvi što dovodi do stanja koje se zove hiperkalcemija. Nuspojave hiperkalcemije su žeđ, zatvor te iscrpljenost.