Iritis

Šta je iritis?

Iritis je upalno stanje koje zahvaća šarenicu oka, obojeni prsten koji se nalazi u prednjem dijelu oka između rožnice i leće. Ovo stanje je poznato i kao prednji uveitis, jer je šarenica smještena u prednjem dijelu sloja oka (između mrežnice i bijelog dijela oka) koji se naziva uvea.

Iritis je najčešći oblik uveitisa, koji se odnosi na upalu dijela ili kompletne uvee. Tačan uzrok iritisa često nije poznat, iako se zna da može nastati zbog genetske predispozicije ili biti povezan s drugim medicinskim stanjima s kojima se pacijent suočava.

Kada se pojave prvi simptomi iritisa, neophodno je posjetiti oftalmologa kako bi se postavila dijagnoza i započelo odgovarajuće liječenje te spriječile moguće komplikacije kao što su glaukom ili gubitak vida. Rani tretman je ključan za upravljanje iritisom i očuvanje zdravlja oka.

Najčešći simptomi iritisa

Iritis se može javiti u jednom ili u oba oka i obično se manifestuje naglo, s brzim razvojem simptoma koji mogu trajati do tri mjeseca.

Simptomi iritisa uključuju sljedeće:

• Crvenilo očiju - zbog iritacije u šarenici.
• Neugodan osjećaj i bol u zahvaćenom oku, peckanje, svrbež.
• Osjetljivost na svjetlost - iritis često uzrokuje osjetljivost na svjetlost, poznatu kao fotofobija. Izlaganje jakoj svjetlosti može izazivati neugodu.
• Zamagljen vid, smanjena vidna oštrina. 

U zavisnosti od brzine razvoja simptoma, oftalmolozi najčešće razlikuju dvije vrste iritisa i to:

• Akutni iritis - razvija se iznenada u roku od nekoliko sati ili dana. Simptomi su obično vrlo intenzivni.
• Hronični iritis - simptomi se razvijaju postepeno ili traju duže od tri mjeseca. Hronični iritis može biti manje intenzivan, ali je obično dugotrajniji.

Šta uzrokuje iritis?

Uzrok pojave iritisa vrlo često nije moguće odrediti. Međutim, postoje neki faktori koji mogu biti povezani s razvojem iritisa. 

Neki od najčešćih potencijalnih uzročnika su:

• Povrede oka - oštećenje oka, bilo da je uzrokovano tupim predmetom, prodornom ozljedom, hemijskom ili toplotnom opekotinom, može dovesti do akutnog iritisa.
• Infekcije - određene virusne infekcije na licu, poput herpesa ili herpes zoster virusa, mogu uzrokovati iritis. Također, infekcije uzrokovane drugim virusima i bakterijama mogu biti povezane s iritisom, kao što su toksoplazmoza, histoplazmoza, tuberkuloza ili sifilis.
• Genetska komponenta - osobe koje imaju određene promjene u genima koje utiču na njihov imunološki sistem, a koje su povezane s autoimunim bolestima poput ankilozantnog spondilitisa, reaktivnog artritisa, upalnih bolesti crijeva ili psorijatičnog artritisa, također mogu razviti akutni iritis.
• Behcetova bolest - ovo je rijetko stanje koje može uzrokovati akutni iritis, zajedno s problemima sa zglobovima, ranicama u ustima te genitalnim ranama.
• Juvenilni reumatoidni artritis - djeca koja imaju ovo stanje mogu razviti hronični iritis.
• Sarkoidoza - autoimuna bolest koja može uzrokovati nakupine upalnih stanica u različitim dijelovima tijela, uključujući i oči.
• Određeni lijekovi - rijetko, određeni lijekovi poput rifabutina, cidofovira ili bisfosfonata mogu izazvati iritis kao nuspojavu. Prestanak korištenja tih lijekova obično zaustavlja simptome iritisa.

Rizik od razvoja iritisa povećava se u slučaju: 

• Genetske promjene označene kao HLA-B27 – koja se javlja kod ljudi sa specifičnom promjenom u genu koji je neophodan za zdravu funkciju imunološkog sistema.
• Spolno prenosivih infekcija poput sifilisa ili HIV/AIDS-a.
• Oslabljenog imunološkog sistema ili autoimunog poremećaja poput ankilozantnog spondilitisa ili reaktivnog artritisa.
• Konzumiranja duhanskih proizvoda.

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje 

Svaki oftalmološki pregled uključuje detaljan pregled očiju, pa nije drugačije ni kada se sumnja na iritis. Oftalmološki pregled obično uključuje sljedeće: 

• Vanjski pregled – oftalmolog svjetiljkom pregledava zjenice, analizirajući crvenilo, oticanje ili prisutnost iscjedaka.
• Vidna oštrina -  pomoću očne karte i drugih standardnih testova za mjerenje vida provjerava se kvalitet, odnosno vidna oštrina.
• Procjepna svjetiljka - koristeći poseban mikroskop s osvjetljenjem, oftalmolog pregledava unutrašnjost oka kako bi pronašao znakove iritisa. Za detaljniji pregled, moguće je da će pacijentu biti proširene zjenice kapanjem posebnih kapi za oči.

Ukoliko oftalmolog sumnja da je iritis posljedica nekog osnovnog oboljenja ili stanja, moguće je da će biti potrebno utvrditi temeljni uzrok, pa na putu do dijagnoze pacijent može biti podvrgnut i krvnim analizama te rendgenskim snimcima kako bi se identificirali ili isključili specifični uzroci iritisa.

Ciljevi liječenja iritisa su očuvanje vida, ublažavanje boli te smanjenje upale. U slučaju iritisa povezanog s nekim određenim medicinskim stanjem, liječenje započinje rješavanjem medicinskog stanja koje je uzrokovalo iritis.

Najčešće metode liječenja iritisa uključuju:

• Steroidne kapi za oči- koje sadrže glukokortikoide koriste se za smanjenje upale iritisa.
• Dilatirajuće kapi za oči – koje pomažu u smanjenju boli kod iritisa. Također šire zjenicu i štite od komplikacija koje mogu uticati na njenu funkciju.

Ako simptomi iritisa ne nestanu ili se pogoršaju, oftalmolog može propisati oralne lijekove koji uključuju steroide ili druge protuupalne lijekove, ovisno o općem zdravstvenom stanju pacijenta.

Ostale metode za ublažavanje simptoma i ubrzavanje liječenja iritisa uključuju:

• Tople obloge -  mogu pomoći pri umirivanju upale. Preporučuje se držati oblog na oku oko 20 minuta, 3 do 4 puta dnevno.
• Nošenje tamnih sunčanih naočala – smanjuju osjetljivost na svjetlost, a samim tim i neugodan osjećaj u oku. Važno je da imaju UVA i UVB zaštitu kako bi oči bile zaštićene od štetnih sunčevih zraka.
• Sigurna upotreba kapi za oči - ukoliko su propisane kapi za oči, važno ih je koristiti prema uputama koje je dao oftalmolog. Izbjegavajte dodirivanje vrha bočice očima, kako biste spriječili prenošenje klica na bočicu s lijekom.

Važno je pratiti upute oftalmologa i reagovati ukoliko se simptomi ne poboljšavaju ili se pogoršaju čak i nakon redovne terapije. 

Može li se iritis spriječiti?

Uzrok većine slučajeva iritisa najčešće nije poznat, stoga ne postoje ni efikasne mjere koje možete poduzeti kako biste spriječili ovo stanje. Svoj vid možete zašititi dobrom higijenom, izbjegavanjem ozljeda oka te liječenjem svih vrsta bolesti, infekcija ili drugih zdravstvenih stanja povezanih s iritisom. Također, prestanak konzumiranja duhanskih proizvoda može smanjiti rizik od razvoja iritisa.

Redovni oftalmološki pregledi su obavezni kako biste pratili stanje i očuvali zdravlje svojih očiju. Rano otkrivanje očnih oboljenja i adekvatno liječenje mogu pomoći u sprečavanju komplikacija i očuvanju kvalitetnog vida.

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Iritis koji je uzrokovan povredom obično se povlači u roku od jedne do dvije sedmice. Liječenje ostalih slučajeva iritisa može potrajati nekoliko sedmica ili mjeseci. Ukoliko je iritis uzrokovan bakterijskom ili virusnom infekcijom, on će obično nestati nakon što se infekcija izliječi.

Kod iritisa koji je povezan s određenim bolestima poput sarkoidoze ili ankilozantnog spondilitisa, iritis može trajati duže vremensko razdoblje ili se ponovno javiti. Vaš oftalmolog može preporučiti da uvijek imate pri ruci steroidne kapi za oči kako biste ih mogli koristiti pri prvom znaku upale.

Neliječeni ili nedovoljno liječeni iritis može dovesti do sljedećih komplikacija:

• Katarakte - zamućenje očnog sočiva (katarakte), posebno ako je iritis trajao duži vremenski period.
• Nepravilan oblik zjenice - ožiljno tkivo može uzrokovati spajanje šarenice s rožnjačom ili sočivom, što dovodi do nepravilnog oblika zjenice i sporijeg odziva na svjetlost.
• Glaukom - ponovljene epizode iritisa mogu dovesti do razvoja glaukoma, ozbiljnog stanja oka karakteriziranog povišenim intraokularnim pritiskom i mogućim gubitkom vida.
• Naslage kalcija na rožnjači – što može uzrokovati degeneraciju rožnjače i smanjenje vida.
• Oticanje unutar retine - stvaranje edema i tekućinskih cisti u mrežnici na stražnjem dijelu oka može uzrokovati zamagljen ili smanjen centralni vid.

Važno je znati da…

1. Iritis može biti uzrokovan različitim faktorima, uključujući autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa, spondiloartritisa i lupusa, infekcije, ozljede oka ili alergijske reakcije.
2. Tipični simptomi iritisa uključuju crvenilo oka, bol, osjetljivost na svjetlost (fotofobija), suzenje, smanjenje vida i pojava izraženog kružnog prstena na šarenici koji se naziva "hiperemični prsten".
3. Dijagnoza iritisa obično se postavlja na temelju simptoma i oftalmološkog pregleda. Oftalmolog će provjeriti znakove upale u oku, kao što su sužene zjenice, mutna staklovina i prisutnost bijelih krvnih stanica.
4. Liječenje iritisa najčešće uključuje primjenu protuupalnih lijekova, poput steroidnih kapi za oči ili oralnih kortikosteroida. Ponekad se mogu propisati i dilatatori zjenice kako bi se spriječilo sužavanje zjenice i smanjila bol.
5. Ako se iritis ne liječi ili se ne liječi pravilno, mogu se pojaviti komplikacije poput glaukoma (povišeni intraokularni pritisak), katarakte (zamućenje leće) ili trajnog oštećenja vida.
6. Neki ljudi mogu doživjeti ponovne epizode iritisa, poznate kao recidivirajući iritis. 
7. Budući da iritis može biti povezan s autoimunim bolestima, važno je kontrolisati ta stanja kako bi se smanjio rizik od iritisa. Također je važno izbjegavati ozljede oka i praktikovati dobru higijenu kako bi se smanjila mogućnost infekcije.