Holestaza u trudnoći
Šta je trudnička holestaza?
Holestaza u trudnoći je stanje jetre koje uzrokuje snažan svrab tokom kasne trudnoće. Stanje je poznato i pod nazivima intrahepatična holestaza trudnoće (ICP) ili opstetrička holestaza. Holestaza u trudnoći, kod određenih trudnica, privremeno smanjuje funkciju jetre što dovodi do nakupljanja žuči u jetri i krvotoku. Žuč je tvar koju proizvodi jetra i skladišti u žučnoj kesi. Nakon obroka, žuč razgrađuje masti kako bi ih tijelo pravilno probavilo. Kada se nivo žuči u krvi poveća do određenog stepena, može se javiti intenzivan svrbež.
Holestaza u trudnoći može izazvati izrazitu neugodu. No, još više zabrinjava mogućnost komplikacija, posebno za plod. Kako bi se smanjio rizik od komplikacija, ginekolog koji prati trudnoću obratit će posebnu pažnju na simptome holestaze te, ukoliko ima indikacija, preporučiti prijevremeni porođaj oko 37. sedmice trudnoće.
Najčešći simptomi holestaze u trudnoći
Intenzivan svrbež bez osipa je glavni indikator holestaze u trudnoći. Svrbež se obično osjeća na dlanovima i tabanima, ali može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela. Najčešće se intenzivira noću, što trudnici može izazvati neugodu i otežati spavanje.
Svrbež se najčešće javlja tokom trećeg tromjesečja trudnoće, ali ponekad se može pojaviti i ranije. Obično se pogoršava kako se datum porođaja približava. Međutim, nakon porođaja, svrbež obično nestaje unutar nekoliko dana.
Ostali manje uobičajeni znakovi i simptomi holestaze u trudnoći mogu uključivati:
- Žutilo kože i beonjača, poznato kao žutica
- Mučninu
- Gubitak apetita
- Masnu stolicu neugodnog mirisa
- Stolicu svijetlo sive ili blijedo smeđe boje
- Bol u gornjem desnom dijelu abdomena
Šta uzrokuje holestazu u trudnoći?
Tačan uzrok holestaze (smanjenje ili prekid protoka žuči) u trudnoći još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Umjesto da normalno putuje iz jetre do tankog crijeva, žuč se nakuplja u jetri što dovodi do ulaska žučnih kiselina u krvotok, te uzrokuje simptome i komplikacije holestaze u trudnoći. Tri su glavna faktora za koje se smatra da mogu imati ulogu u razvoju ovog stanja.
- Hormoni - jer rastući nivo hormona tokom trudnoće, posebno kada se približi termin porođaja, može usporiti protok žuči.
- Genetika – ponekad se ovo stanje pojavljuje u određenim porodicama. Identificirane su određene promjene gena koje mogu biti povezane s holestazom.
- Okolišni faktori - iako tačni uzroci nisu potpuno razjašnjeni, rizik od holestaze u trudnoći može varirati ovisno o geografskoj lokaciji i godišnjem dobu.
Faktori rizika za holestazu u trudnoći uključuju:
- Ličnu ili porodičnu anamnezu holestaze tokom prethodnih trudnoća.
- Historiju oštećenja ili bolesti jetre, uključujući hepatitis C ili prisutnost kamenja u žučnoj kesi.
- Višeplodnu trudnoću.
- Trudnoću u starijoj dobi, (preko 35 godina ili više).
Ako ste već imali holestazu u prethodnoj trudnoći, veća je vjerovatnoća od ponovne pojave ovog stanja u svakoj sljedećoj trudnoći. Otprilike 60 do 70 posto žena doživljava holestazu ponovo za vrijeme drugog stanja, dok se u težim slučajevima taj rizik može povećati čak do 90 posto.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Za postavljanje dijagnoze holestaze u trudnoći, ginekolog će:
- Postaviti pitanja o simptomima i medicinskoj anamnezi.
- Izvršiti fizički pregled.
- Naručiti krvne pretrage kako bi se izmjerili nivoi žučnih kiselina u krvi i provjerilo funkcionisanje jetre.
Ciljevi liječenja holestaze u trudnoći su ublažavanje svraba i sprečavanje komplikacija koje mogu negativno uticati na plod.
Za ublažavanje intenzivnog svraba, ginekolog može preporučiti:
- Uzimanje lijeka ursodiol (na recept) kako bi se smanjili nivoi žučnih kiselina u krvi. Ostali lijekovi za olakšavanje svraba također mogu biti opcija (važno je razgovarati s ginekologom prije uzimanja bilo kakvih lijekova za liječenje svraba).
- Kupanje u hladnoj ili mlakoj vodi.
Kako bi osigurao da trudnoća prolazi bez komplikacija, ginekolog će redovno obavljati sljedeće preglede:
- Test bez stresa - praćenje otkucaja srca bebe i njene reakcije na aktivnost.
- Biofizički profil fetusa (BPP) – koji obuhvata seriju testova koja prati dobrobit bebe, uključujući otkucaje srca, pokrete, mišićni tonus, pokrete disanja i količinu amnionske tekućine.
Ovi testovi mogu pružiti umirujuće informacije, ali ne mogu potpuno predvidjeti rizik od prijevremenog porođaja ili drugih komplikacija povezanih s holestazom u trudnoći.
Ako su prenatalni testovi unutar normalnih granica, ginekolog može predložiti izazivanje porođaja prije termina, oko 37. sedmice trudnoće, kako bi se smanjio rizik od komplikcija. Vaginalni porođaj se preporučuje indukcijom osim ako ne postoje druge indikacije za carski rez. Ako ste imali holestazu u prethodnoj trudnoći, postoji povećani rizik od ponovnog pojavljivanja simptoma, posebno u slučajevima kada žena upotrebljava kontracepcijska sredstva koja sadrže estrogen. U tom slučaju, preporučuju se druge metode kontrole rađanja, kao što su kontraceptivi koji sadrže progestin ili metode poput kondoma ili dijafragme.
Kućni lijekovi možda neće pružiti značajno olakšanje za svrab uzrokovan holestazom u trudnoći, ali postoji nekoliko metoda čija primjena može biti od koristi:
- Hladne kupke - što može umanjiti osjećaj intenzivnog svraba.
- Ovsene kupke, kreme ili losioni - proizvodi na bazi zobene kaše mogu umiriti kožu i smanjiti svrbež.
- Lokalno rashlađivanje područja zahvaćenih svrbežom - primjena hladnih obloga na dijelove kože koji posebno svrbe može pomoći u ublažavanju svrbeža.
Može li se holestaza u trudnoći spriječiti?
Ne postoji efikasna metoda pomoću koje se može spriječiti nastanak holestaze u trudnoći s obzirom da nije jasan uzrok nastanka ove pojave.
Koje su prognoze za ovo stanje?
Nakon porođaja, holestaza u trudnoći obično nestaje nakon nekoliko dana, jer se nivoi žuči u tijelu vraćaju u normalu. Kada se žučni enzimi vrate na uobičajene nivoe, trudnica može prestati uzimati lijekove za holestazu.
Većina žena koje se suoče sa holestazom u trudnoći neće imati problema s jetrom nakon porođaja, osim ako ponovno ne zatrudne. Postoji oko 60 posto šansi da ćete se holestaza pojavljivati u svim budućim trudnoćama. Međutim, kod težih slučajeva holestaze, vjerovatnoća ponovne pojave holestaze u budućim trudnoćama povećava se do 90 posto.
Važno je znati da…
- Holestaza trudnoće relativno je rijedak poremećaj i javlja se u otprilike 1-2 posto svih trudnoća.
- Rizik od razvoja holestaze u trudnoći povećava se ako žena ima porodičnu anamnezu ovog stanja.
- Glavni simptomi holestaze u trudnoći uključuju svrbež kože, posebno na dlanovima i stopalima. Ovo svrbežno stanje može biti intenzivno i uzrokovati neugodu.
- Holestaza u trudnoći može povećati rizik od komplikacija za trudnicu i bebu, uključujući rani porođaj i povećani rizik od mekonijalnog zagađenja amnionske tekućine (kada beba izbaci stolicu u amnionsku tekućinu).
- Hormoni trudnoće, poput estrogena i progesterona, smatraju se odgovornima za izazivanje holestaze jer utiču na protok žuči.
- Holestaza u trudnoći se obično povlači nakon porođaja, a simptomi nestaju u roku nekoliko sedmica.
- Trudnice s dijagnosticiranom holestazom trebaju pažljivo praćenje bebe putem ultrazvuka i kardiotokografije (CTG) kako bi se osiguralo dobro zdravlje fetusa.
- Postavljanje dijagnoze holestaze u trudnoći uključuje testiranje nivoa žučnih kiselina i jetrenih enzima u krvi.
- Upravljanje holestazom uključuje ublažavanje simptoma svrbeža i praćenje nivoa žučnih kiselina. Ginekolog također može razmotriti mogućnost induciranja porođaja ako je stanje ozbiljno.
- Žene koje su imale holestazu u jednoj trudnoći imaju povećan rizik od razvoja istog stanja u budućim trudnoćama.