Skip to main content

Hipotiroidizam, hipotireoza

Šta je hipotireoza?

Hipotireoza, stanje poznato i pod nazivom neaktivna štitnjača, se pojavljuje kada ova žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona štitnjače. U početnim fazama, hipotireoza može proći bez primjetnih simptoma. Međutim, ako se ne liječi, može dovesti do drugih zdravstvenih problema kao što su visok holesterol te srčani problemi. Dijagnoza se obično postavlja analizama krvi, a terapija se sprovodi prilagođavanjem hormonske nadomjesne terapije prema specifičnim potrebama svakog pojedinca.

 

Najčešći simptomi hipotireoze

Simptomi hipotireoze variraju u intenzitetu i razvijaju se postepeno tokom vremena. 

U ranim fazama, znakovi bolesti mogu biti blagi, pa ih pacijenti često ignorišu, a obično se manifestuju kroz postepeno dobijanje na tjelesnoj težini i neobjašnjivoj iscrpljenosti. Ponekad se ovi simptomi mogu pripisati procesu starenja. Međutim, kako hipotireoza napreduje i usporava metabolizam, simptomi postaju izraženiji.

Simptomi hipotireoze uključuju:

  • Osjećaj umora.
  • Povećanu osjetljivost na hladnoću.
  • Probleme s probavom, uključujući zatvor.
  • Suhu kožu.
  • Dobitak na težini.
  • Oticanje lica.
  • Promukli glas.
  • Ispucala kosa bez volumena i suha koža.
  • Slabost mišića.
  • Bolovi, osjetljivost i ukočenost mišića.
  • Promjene u menstrualnom ciklusu, uključujući pojačane ili neredovne menstruacije.
  • Usporen rad srca, poznat kao bradikardija.
  • Simptomi depresije.
  • Problemi s koncentracijom i pamćenjem.

Hipotireoza se može pojaviti kod ljudi svih uzrasta, uključujući i dojenčad. Često, novorođenčad rođena sa oštećenom ili bez štitne žlijezde ne pokazuju odmah simptome, ali ako se hipotireoza ne prepozna i ne tretira, mogu se javiti brojni zdravstveni problemi. 

Simptomi hipotireoze kod novorođenčadi uključuju:

  • Probleme s hranjenjem.
  • Slab rast.
  • Nedovoljno dobijanje na težini.
  • Žutilo kože i beonjača, poznato kao žutica.
  • Probleme s probavom, uključujući zatvor.
  • Slab tonus mišića.
  • Suhu kožu.
  • Promukao plač.
  • Uvećan jezik.
  • Pupčanu kilu (meku oteklinu blizu pupka).

Ako se hipotireoza kod novorođenčadi ne identifikuje i ne liječi, čak i blagi slučajevi mogu imati ozbiljan uticaj na fizički i mentalni razvoj djeteta.

Kod djece i adolescenata, simptomi hipotireoze obično se podudaraju s onima koji se javljaju kod odraslih, ali mogu uključivati i usporen rast, odgođen razvoj trajnih zuba, kašnjenje u pubertetu i zaostajanje u mentalnom razvoju.

 

Šta uzrokuje hipotireozu?

Štitna žlijezda je mala leptirasta žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata, ispod Adamove jabučice. Ona proizvodi dva ključna hormona - tiroksin (T-4) i trijodtironin (T-3), koji igraju ključnu ulogu u regulaciji različitih funkcija u tijelu. Ovi hormoni utiču na ćelijski metabolizam, kontrolu tjelesne temperature, funkciju srca i ravnotežu proteina.

Hipotireoza se razvija kada štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona štitnjače. Postoji niz faktora koji mogu uzrokovati ovu bolest, uključujući autoimune poremećaje poput Hašimotove bolesti, hirurške zahvate na štitnjači koji mogu smanjiti njen rad ili pri kojim može biti u potpunosti uklonjena, terapiju zračenjem koja može uticati na štitnjaču, te upalne procese kao što je tiroiditis. Također, određeni lijekovi, kao što je litijum, mogu doprinijeti razvoju hipotireoze. U svakom slučaju, ovo je stanje koje može imati ozbiljne posljedice na različite aspekte zdravlja i zahtijeva pažljivu dijagnozu i liječenje.

Rijetko, hipotireoza može biti uzrokovana drugim faktorima, uključujući:

  • Kongenitalne poremećaje štitnjače, odnosno stanja u kojima neke bebe imaju nepravilno razvijenu štitnu žlijezdu ili se rađaju bez nje. U mnogim slučajevima uzroci ovog stanja nisu potpuno jasni, no nasljedni faktori mogu igrati ulogu. Često, novorođenčad s hipotireozom nemaju vidljive simptome, stoga se rutinski sprovodi skrining štitnjače odmah po rođenju.
  • Probleme s hipofizom - rijetko, hipotireoza može biti rezultat neuspjeha hipofize da proizvede dovoljno hormona koji potiču rad štitnjače (TSH). Ovo se obično događa zbog nekanceroznih tumora hipofize.
  • Trudnoća – neke žene razvijaju hipotireozu tokom ili nakon trudnoće. Neadekvatno liječenje hipotireoze tokom trudnoće povećava rizik od komplikacija poput pobačaja, prijevremenog poroda i preeklampsije, što može imati ozbiljne posljedice za majku i fetus.
  • Nedostatak joda - štitnjači je potreban jod za proizvodnju hormona štitnjače, a premalo joda može uzrokovati hipotireozu. Suprotno tome, prekomjerna konzumacija joda može pogoršati hipotireozu kod osoba koje već imaju ovu bolest. U nekim dijelovima svijeta, nedostatak joda u ishrani je čest problem, dok je u drugim regijama dodavanje joda soli postalo uobičajeno i smanjilo ovu vrstu oboljenja.
  • Rizik od razvoja hipotireoze povećava se kod žena, osoba s porodičnom anamnezom bolesti štitnjače, onih koji imaju autoimune bolesti poput dijabetesa tipa 1 ili celijakije, osoba koje su prethodno imale hipertireozu, primile zračenje na vratu ili gornjem dijelu grudi ili su prošle operaciju štitne žlijezde.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Simptomi hipotireoze variraju i često su slični simptomima drugih bolesti, stoga se dijagnoza ne bazira samo na znakovima, već i na rezultatima krvnih analiza. 

Prvi korak u dijagnostici obično uključuje mjerenje nivoa tireostimulirajućeg hormona (TSH) u krvi. Ako je TSH visok, vrše se dodatni testovi uključujući nivo hormona T-4 radi potvrde dijagnoze hipotireoze. U nekim slučajevima, može se mjeriti i nivo hormona T-3. Ako drugi testovi pokažu visok TSH, ali su T-4 i T-3 unutar normalnih granica, to se naziva subklinička hipotireoza i obično ne izaziva primjetne simptome. Važno je napomenuti da određeni lijekovi i suplementi mogu uticati na rezultate ovih testova, uključujući biotin, pa je važno obavijestiti svog ljekara o svim lijekovima i suplementima koje koristite pre testiranja. 

Terapija za hipotireozu obično uključuje svakodnevno uzimanje lijeka za štitnjaču, poput levotiroksina (Levo-T, Synthroid), koji oralno vraća nivoe štitnjače u normalu i ublažava simptome. Poboljšanje se obično osjeća kroz nekoliko sedmica, a terapija levotiroksinom često traje doživotno. Doza se prati i prilagođava na osnovu testova TSH hormona, iako treba oprezno dozirati da se izbjegnu nuspojave. U slučaju srčanih problema ili teže hipotireoze, ljekar može postepeno povećavati dozu. Levotiroksin je najbolje uzimati svakodnevno na prazan želudac ujutro ili najmanje četiri sata nakon obroka. Doze se ne smiju preskakati, jer to može uzrokovati povratak simptoma hipotireoze. Ako propustite dozu, uzmite je sljedećeg dana. Neki lijekovi, suplementi, pa čak i neka hrana mogu uticati na sposobnost tijela da apsorbuje levotiroksin. Razgovarajte sa svojim zdravstvenim radnikom ako jedete velike količine proizvoda od soje ili ako se vaša ishrana bazira na namirnicama bogatim vlaknima. 

Također, obavijestite svog ljekara ako uzimate druge lijekove, posebno:

  • Suplemente željeza ili multivitamine koji sadrže željezo.
  • Aluminijum hidroksid, koji se nalazi u nekim antacidima.
  • Suplemente kalcijuma.

Ako vam je dijagnosticirana subklinička hipotireoza, razgovarajte o liječenju sa svojim endokrinologom. Za blagi porast TSH, lijekovi za hormone štitnjače možda neće biti korisni. Ako je vaš nivo TSH viši, ali još uvijek u subkliničkom rasponu, hormoni štitnjače mogu poboljšati simptome s kojima se suočavate.

 

Može li se hipotireoza spriječiti?

Hipotireoza se ne može unaprijed spriječiti. Najefikasniji način da smanjite rizik od razvoja ozbiljnih komplikacija ili uticaja simptoma na kvalitet vašeg života je da budete svjesni znakova hipotireoze. Ako primijetite bilo kakve simptome, važno je konsultirati se sa svojim ljekarom, endokrinologom. Rana dijagnoza i pravodobno liječenje mogu značajno poboljšati ishod.

Iako se pretpostavlja da konzumiranje hrane bogate jodom može pomoći u povećanju nivoa hormona kod osoba s niskim nivoom, najsigurniji način za regulaciju hormona je uzimanje lijekova prema preporuci endokrinologa. Nikada ne biste trebali započeti novu dijetu bez prethodnog savjetovanja sa svojim ljekarom, posebno ako imate zdravstvene probleme kao što je hipotireoza. 

Namirnice bogate jodom uključuju:

  • Jaja.
  • Mliječne proizvode.
  • Meso, perad i plodove mora.
  • Korištenje jodirane soli.

Pratite savjete svojih ljekara ili nutricioniste kako biste razvili plan ishrane koji odgovara vašim potrebama. Vaša hrana predstavlja gorivo za vaše tijelo, stoga je važno da birate namirnice koje će vam pomoći da ostanete zdravi, uz uzimanje propisanih terapija. Osobe sa poremećajima štitne žlijezde ne bi trebale unositi velike količine joda jer to može imati suprotan efekat.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Prognoza za hipotireozu je obično dobra ako se bolest pravilno dijagnosticira i liječi. Većina ljudi koji redovno uzimaju propisanu terapiju hormonima štitnjače ima mogućnost da živi dug, normalan i zdrav život. Redovno praćenje i pravilno doziranje lijekova igraju ključnu ulogu u upravljanju hipotireozom. U nekim blagim slučajevima, simptomi hipotireoze mogu biti odsutni ili se s vremenom mogu povući. Nasuprot tome, u drugim slučajevima, simptomi se mogu brzo ublažiti nakon početka liječenja. Osobe s izrazito niskim nivoom hormona štitnjače obično će morati uzimati lijekove za hipotireozu tokom cijelog života. Neliječena hipotireoza može napredovati u ozbiljno i potencijalno opasno stanje za život. 

Bez odgovarajućeg liječenja, simptomi se mogu pogoršati i ogledati se u:

  • Pogoršanju mentalnog zdravlja.
  • Problemima s disanjem.
  • Nesposobnosti održavanja normalne tjelesne temperature.
  • Srčanim problemima.
  • Razvoju gušavosti (uvećanje štitne žlijezde).
  • Također, ako se hipotireoza ne liječi, postoji rizik od razvoja ozbiljnog stanja poznatog kao miksedemska koma.

 

Važno je znati da… 

  1. Simptomi hipotireoze uključuju umor, debljanje, suhu kožu, hladnoću, usporen srčani ritam, depresiju i gubitak kose.
  2. Hashimotov tireoiditis, autoimuna bolest, najčešći je uzrok primarne hipotireoze. Imunološki sistem napada štitnjaču, smanjujući njenu funkciju.
  3. Nedostatak joda u prehrani može dovesti do hipotireoze. Jod je ključni sastojak za proizvodnju hormona štitnjače.
  4. Osobe s hipotireozom često se suočavaju s poteškoćama u mršavljenju zbog usporenog metabolizma.
  5. Hipotireoza može uticati na srce, uzrokujući usporen srčani ritam (bradikardiju) i povećan rizik od srčanih bolesti.
  6. Trudnice s hipotireozom trebaju poseban nadzor jer hormoni štitnjače igraju važnu ulogu u razvoju fetusa.
  7. Osobe s hipotireozom često imaju suhu, grubu kožu koja može svrbiti.
  8. Hipotireoza može uzrokovati kognitivne probleme, uključujući smanjenu koncentraciju i pamćenje.
  9. Liječenje hipotireoze obično uključuje nadomjesnu terapiju hormonom štitnjače, najčešće levotiroksinom (T4).
  10. Hormoni štitnjače, T3 i T4, igraju ključnu ulogu u regulaciji metabolizma i rasta.
  11. Postoji genetska komponenta u pojavi hipotireoze, pa porodična anamneza može biti važna za dijagnostiku.
  12. Većina ljudi s hipotireozom mora uzimati nadomjesnu terapiju hormonima štitnjače tokom cijelog života.
  13. Osobe s Hashimotovim tireoiditisom mogu biti podložnije drugim autoimunim bolestima kao što su celijakija ili reumatoidni artritis.
  14. Hipotireoza se može često povezivati s depresijom i drugim mentalnim zdravstvenim problemima.
  15. Pravilno liječena hipotireoza obično ne uzrokuje ozbiljne komplikacije i omogućuje pacijentima da vode normalan život.