Skip to main content

Hiperlipidemija

Šta je hiperlipidemija?

Hiperlipidemija (dislipidemija ili visok holesterol) je bolest koja spada u bolesti srca i krvnih žila, a karakteriše je povišen nivo masti u organizmu, odnosno triglicerida ili holesterola. U nekim slučajevima hiperlipidemije moguće je da su u isto vrijeme povišeni i trigliceridi, ali i holesterol. Holesterol je voštana supstanca koja se nalazi u svim ćelijama ljudskog organizma, ali i u hrani čije je porijeklo životinjsko, a koju mi u organizam unosimo svakodnevno. Holesterol je jetreni produkt i neophodan je svakom organizmu jer je od velikog značaja za formiranje ćelijskih membrana, vitamina D, kao i određenih hormona. S obzirom da je ljudsko tijelo sposobno da samo proizvede optimalne količine holesterola, potrebno je biti pažljiv pri konzumaciji hrane koja je bogata mastima ove vrste, poput žumanceta, mesa i sira kako ne bi došlo do povišenih vrijednosti „loših“ masti u našoj krvi. Visok holesterol može biti nasljedan, ali je najčešće rezultat loših prehrambenih navika i nezdravog stila života.  

 

Najčešći simptomi hiperlipidemije

Hiperlipidemija, odnosno visok holesterol, nema simptome koji će ukazati da nešto u organizmu nije kako treba. Da je nivo masti u organizmu povišen, pacijenti obično saznaju nakon analize krvi. Preporuka je da se prva provjera nivoa holesterola u krvi odradi između devete i jedanaeste godine djetetovog života, a nakon toga da se redovno provjerava svakih pet godina. Kod muškaraca iznad 45 godina i žena iznad 55 godina života, preporučljivo je da analizu krvi rade svake dvije godine kako bi provjerili stanje masti u krvi. Prevencija je pola zdravlja, jer visok holesterol može biti uzročnik mnogih ozbiljnih oboljenja poput srčanih smetnji, visokog krvnog pritiska, dijabetesa i mnogih drugih.

Optimalne vrijednosti masti u krvi su:

  • LDL manji od 130 mg/dl,
  • HDL veći od 40 mg/dl (muškarci) ili 50 mg/dl (žene),
  • Ukupni holesterol manji od 200 mg/dl,
  • Postojanje triglicerida manje od 200 mg/dl.

Referentne vrijednosti variraju u zavisnosti od životne dobi.

 

Šta uzrokuje hiperlipidemiju?

Različiti faktori mogu uticati na povećan nivo masti u organizmu, a najčešći su:

  • Konzumiranje alkohola i duhanskih proizvoda
  • Konzumiranje prevelike količine hrane sa zasićenim i trans-mastima (masno meso, sirevi, vrhnje, maslac, palmino ulje, kokosovo ulje, peciva, kolači, sladoledi i deserti sa punomasnim mlijekom, te pržena i brza hrana)
  • Višesatno sjedenje, manjak fizičke aktivnosti i kretanja
  • Nasljedni faktor
  • Višak kilograma, pretilost

Lijekovi kojima pacijenti tretiraju neke druge bolesti ili stanja, također mogu povećati nivo masti u krvi, pa je potrebno češće kontrolisati nivo triglicerida i holesterola ukoliko ste se suočavali sa liječenjem: akni, karcinoma, HIV/AIDS-a, visokog krvnog pritiska ili ostalih smetnji koje su povezane sa srcem. Dijabetes, hipotireoza, bolesti bubrega ili jetre,  policistični jajnici, lupus te dijabetes također mogu pospješiti porast nivoa masti u krvi.

Pod rizikom za razvoj hiperlipidemije su ljudi koji: 

  • Imaju članove porodice sa povišenim nivoima masti u krvi
  • Koji konzumiraju alkohol ili duhanske proizvode
  • Pretili su ili imaju višak kilograma
  • Imaju dijabetes ili oboljenja koja su povezana sa radom štitne žlijezde
  • Ne jedu zdrave namirnice i nemaju uravnotežene i redovne obroke

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza se uspostavlja jednostavno, fizičkim pregledom, razgovorom o porodičnoj anamnezi te analizama krvi koje će pokazati nivo holesterola i to: ukupan nivo holesterola, nivo dobrog (HDL) holesterola, te lošeg (LDL), kao i nivo i triglicerida. 

U većini slučajeva, za spuštanje nivoa holesterola u krvi, potrebno je samo mijenjanje životnih navika, odnosno:

  • Uključivanje fizičke aktivnosti i tjelovježbe
  • Prestanak konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda
  • Redovan san i odmor – minimalno sedam sati tokom noći
  • Konzumacija zdravijih namirnica – voća, povrća, cjelovitih žitarica 
  • Gubitak  viška kilograma i održavanje optimalne tjelesne težine
  • Izbjegavanje namirnica koje su u prethodnom dijelu teksta označene kao nepogodne za ljude sa povišenim nivoom holesterola u krvi
  • Izbjegavajte stresne situacije, kao i grickalice koje sadrže trans-masti

Ukoliko se pacijent pridržava svega navedenog, holesterol bi trebao doseći optimalne vrijednosti za dva do tri mjeseca kada će doktor predložiti ponavljanje nalaza. Ukoliko ne dođe do smanjenje nivoa masti u krvi, moguće je da će pacijent dobiti lijekove za snižavanje nivoa holesterola, a najčešće se koriste statini. O doziranju i pravilnoj upotrebi statina potrebno se konsultovati sa ljekarom.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Iako visok holesterol može uzrokovati začepljenje arterija koje za posljedicu može imati srčani udar, dijabetes i mnoga druga, po život ozbiljna stanja, dobre vijesti su da se, uz nekoliko jednostavnih izmjena životnih navika može relativno brzo dovesti pod kontrolu, a pacijent može voditi aktivan i zdrav život. Reduciranje hrane koja je bogata životinjskim mastima, biranje zdravijih namirnica te tjelovježba dovode holesterol pod kontrolu za nekoliko mjeseci i pogoduju zdravlju cjelokupnog organizma. 

 

Važno je znati da…

  1. Lipidi (grč. lípos: mast) organske su tvari različite kemijske građe, podrazumijevaju masti i ulja, voskove, fosfolipide i steroide.
  2. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je oko 4,5 posto ukupnih smrtnih slučajeva godišnje povezano sa povišenim nivoom holesterola u krvi. 
  3. Visok nivo holesterola u krvi mogu imati svi, pa čak i djeca, ali se najčešće javlja kod ljudi u četrdesetim godinama. Starenjem organizma, funkcija jetre slabi, kao i njena sposobnost da uklanja loši, odnosno LDL holesterol.
  4. Previsok nivo holesterola u krvi može uzrokovati formiranje plaka koji se lijepi za zidove krvnih sudova što, u konačnici, može dovesti do ateroskleroze. Ateroskleroza dovodi do zadebljanja zidova arterija, pri čemu se one sužavaju ili bivaju u potpunosti blokirane.
  5. Kardiovaskularne bolesti su jedan od glavnih uzroka prerane smrti stanovništva u većini razvijenijih zemalja svijeta.
  6. Konzumacija duhanskih proizvoda, osim što šteti zdravlju, može smanjiti nivo HDL-a, suziti i oštetiti krvne žile.
  7. Povišen holesterol u trudnoći nije razlog za zabrinutost, već naprotiv, poželjan je. Dvostruko povišen holesterol u krvi za vrijeme trudnoće smatra se normom, no ako je povišen mnogo više od toga, potrebno se konsultovati s ljekarom.
  8. Za snižavanje holesterola u krvi preporučljiv je unos omega 3 te vitamina B3 I izbalansiran unos proteina, masti i ugljikohidrata. Unos masti tokom dana ne smije prelaziti 30 posto.