Gliom
Šta je gliom?
Gliom je maligni tumor koji se razvija u mozgu ili leđnoj moždini i obično nastaje iz glijalnih ćelija. To je oblik tumora koji proizlazi iz nekontrolisanog rasta ćelija u mozgu ili leđnoj moždini. Ćelije koje čine gliom, poznate kao glijalne ćelije, često podsjećaju na normalne moždane ćelije i obično podržavaju funkciju živčanih ćelija.
Tokom svog rasta, gliom stvara grupu ćelija koju nazivamo tumor. Ovaj tumor ima sposobnost rasta i pritiskanja okolnih moždanih ili leđnomoždanih tkiva, što može uzrokovati različite simptome. Naravno, priroda ovih simptoma ovisi o tome koji dio mozga ili leđne moždine je zahvaćen tumorom.
Postoji mnogo različitih vrsta glioma (astrocitomi, ependimomi, oligodendrogliomi), svaka s vlastitom agresivnošću i karakteristikama. Neki gliomi rastu sporo i često nisu zloćudni, dok drugi imaju brži rast i povezani su s malignim oblikom. Osim toga, neki gliomi češće pogađaju odrasle, dok su drugi češći kod djece. Svaka vrsta glioma se klasificira od niskog, srednjeg ili visokog stepena i to prema brzini rasta i ostalim karakteristikama. Vrsta glioma koja se dijagnosticira igra ključnu ulogu u utvrđivanju plana liječenja. Uobičajene opcije za liječenje glioma uključuju hirurški zahvat, terapiju zračenjem, hemoterapiju i druge oblike terapije, prilagođene potrebama svakog pacijenta.
Najčešći simptomi glioma
Simptomi glioma variraju u zavisnosti od mjesta gdje se gliom formirao. Također zavise i od vrste glioma, njegove veličine i brzine rasta.
Najčešći znakovi s kojima se pacijenti suočavaju su:
- Glavobolja koja je najintenzivnija ujutro.
- Mučnina i povraćanje.
- Konfuzija ili smanjenje funkcija mozga, kao što su problemi s razmišljanjem i razumijevanjem informacija.
- Gubitak pamćenja.
- Promjene osobnosti ili razdražljivost.
- Problemi s vidom, što uključuje zamagljen, dvostruki vid ili gubitak perifernog vida.
- Teškoće s govorom.
- Napadi, posebno kod osoba koje se ranije nisu suočavale s takvim zdravstvenim teškoćama.
Šta uzrokuje gliom?
Ljekari nisu u potpunosti sigurni koji je tačan uzrok glioma. No, ono što je sigurno je da gliom počinje kada se ćelije u mozgu ili leđnoj moždini mijenjaju na genetskom nivou. Genetski materijal tih ćelija, poznat kao DNK, sadrži upute za njihovo ponašanje. Promjene u DNK potiču ćelije da se nekontrolisano razmnožavaju, čak i kad bi zdrave ćelije trebale umrijeti. Ovo dovodi do stvaranja viška ćelija koje ne obavljaju svoju funkciju ispravno, formirajući masu poznatu kao tumor. Tumor može rasti i pritiskati okolne živce te dijelove mozga ili leđne moždine, što uzrokuje simptome glioma i potencijalne komplikacije.
Neki gliomi razvijaju dodatne promjene u DNK koje ih pretvaraju u rak mozga. Ove promjene potiču ćelije da napadnu i unište zdravo moždano tkivo. Tumorske ćelije glioma liče na zdrave glija ćelije koje obično podržavaju nervne ćelije u mozgu i leđnoj moždini.
Postoje i faktori koji mogu povećati rizik od razvoja glioma, uključujući stariju dob - iako se gliomi češće javljaju kod odraslih između 45 i 65 godina, mogu se pojaviti u svim dobnim skupinama. Također, izloženost određenim vrstama zračenja, poput ionizirajućeg zračenja korištenog u radioterapiji za liječenje raka, može povećati rizik. Porodična anamneza glioma također može igrati ulogu, iako je to rijedak slučaj. Trenutno ne postoje poznati načini za sprečavanje razvoja glioma.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Nakon što posumnja na gliom, ljekar će procijeniti simptome i historiju bolesti, te obaviti temeljit fizički i neurološki pregled. Najčešće korišteni slikovni testovi za otkrivanje tumora mozga su MRI i CT skenovi. Ljekar će koristiti ove analize kako bi provjerio potencijalno prisustvo tumora na mozgu, ali i na ostalim dijelovima tijela.
Ukoliko na snimcima ljekar primijeti neobičnu masu, slijedi biopsija. Biopsija je postupak prikupljanja uzorka tkiva radi analize.
Kroz biopsiju će se utvrditi:
- Da li tumor maligni (kancerogen).
- Povezanost tumora s genetskim abnormalnostima.
- Vrsta ćelija prisutnih u tumoru.
- Stepen agresivnosti tumora.
Plan liječenja glioma ovisi o nekoliko faktora, uključujući:
- Da li je pacijent prethodno bio podvrgavan liječenju od raka mozga.
- Mjesto, tip i veličinu tumora.
- Dob pacijenta.
- Opšte zdravstveno stanje.
Za većinu pacijenata, prvi korak u liječenju glioma je obično hirurški zahvat. Hirurg će pokušati ukloniti što više tumora, ako je to tehnički moguće izvesti. Međutim, potrebno je napomenuti da gliome često nije moguće potpuno ukloniti, posebno ako se nalaze u teško dostupnim područjima mozga ili blizu osjetljivih funkcionalnih dijelova.
Nakon operacije, obično slijede dodatni tretmani, kao što su hemoterapija i radioterapija. Ove vrste liječenja se nazivaju adjuvantnim terapijama i služe za uništavanje preostalih ćelija raka ili ostataka tumora nakon operacije. Ako tumor nije pogodan za hirurško uklanjanje, ljekar može preporučiti hemoterapiju ili radioterapiju kao primarni oblik liječenja.
Hirurški zahvat obično uključuje kraniotomiju, otvorenu operaciju mozga. Ovisno o veličini i položaju tumora, moguće je razmotriti lasersku ablaciju, manje invazivan postupak koji koristi lasersku toplinu za uništavanje cijelog ili dijela tumora na mozgu. Hirurg može koristiti specijalne tehnike, kao što su snimanje ili mapiranje mozga, kako bi vodio operaciju. Mapiranje mozga pomaže u identifikaciji vitalnih funkcionalnih područja mozga i omogućava hirurgu da izbjegne oštećenje zdravog moždanog tkiva.
Radioterapija koristi jake doze zračenja za ciljano uništavanje tumora. Ljekar može preporučiti radioterapiju za gliome, a ovaj tretman cilja tačan oblik tumora, smanjujući rizik od oštećenja okolnih tkiva.
Može se primijeniti i brahiterapija, oblik radioterapije, u kojem se izvori zračenja postavljaju blizu tumora kako bi ga tretirali bez oštećenja okolnog tkiva.
Hemoterapija, koja uključuje upotrebu lijekova za uništavanje ćelija raka, može se primijeniti oralno ili intravenozno. Temozolomid je čest lijek koji se koristi u kombinaciji s radioterapijom kako bi se poboljšala učinkovitost liječenja.
Može li se gliom spriječiti?
Veoma je teško spriječiti nastanak glioma jer nije poznat njegov pravi uzročnik. Međutim, rano otkrivanje i liječenje glioma mogu usporiti ili spriječiti progresiju bolesti. Ako postoji pozitivna porodična anamneza tumora mozga, ne bi bilo loše razmisliti o genetskom testiranju, a kako bi bolje razumjeli rizike i koristi od genetskog testiranja, pacijentima se uvijek preporučuje obavljanje konsultacija sa ljekarom ili genetskim savjetnikom.
Osim toga, preporučuje se i:
- Smanjiti izloženost glave zračenju.
- Održavati zdrav način života što uključuje redovan san, konzumiranje zdravih i izbalansiranih obroka, boravak na svježem zraku, izbjegavanje stresnih situacija, te redovnu tjelovježbu.
Koje su prognoze za ovo stanje?
Ishodi za gliome variraju ovisno o vrsti tumora, stadiju bolesti i dobi pacijenta. Prisutnost određenih genetskih mutacija također može imati uticaj na prognozu. U slučaju kada se dijagnoza i liječenje glioma postave u starijoj dobi, prognoza obično bude manje povoljna. Petogodišnja stopa preživljavanja najviša je kod odraslih i djece s ependimom niskog stepena, oligodendrogliomom i astrocitomom. Suprotno tome, petogodišnja stopa preživljavanja za glioblastome obično iznosi između 6 posto i 20 posto.
Važno je znati da…
- Gliomi čine većinu tumora mozga. Oni se razvijaju iz glijalnih stanica, koje su podrška i zaštita neuronskim ćelijama u mozgu.
- Postoji nekoliko različitih tipova glioma, uključujući astrocitome, oligodendrogliome i ependimome. Svaki tip glioma može se ponašati drugačije i zahtijevati različite metode liječenja.
- Gliome je veoma često teško liječiti, jer se nalaze u osjetljivom okruženju mozga, gdje je hirurško uklanjanje tumora dosta komplikovano.
- Simptomi glioma ovise o tome gdje se tumor nalazi u mozgu. To može uključivati glavobolju, promjene u ponašanju, slabost, gubitak čula i druge neurološke probleme.
- Liječenje glioma često uključuje kombinaciju hirurgije, radioterapije i hemoterapije. Individualni plan liječenja ovisi o vrsti, fazi i lokaciji tumora.
- Gliomi često pokazuju genetske promjene koje mogu uticati na njihovu agresivnost i odgovor na terapiju. Razumijevanje ovih promjena postaje sve važnije za pristup liječenju.
- Naučnici nastavljaju istraživati nove terapije za gliome, uključujući ciljane terapije i imunoterapiju. Ova istraživanja otvaraju mogućnosti za poboljšanje prognoza i ishoda liječenja.
- Iako su gliomi veoma izazovna bolest, napredak u dijagnostici i liječenju pruža nadu za svjetlu budućnost u borbi protiv ove vrste tumora mozga.