Giht
Šta je giht?
Giht ili urični artritis je upala jednog ili više zglobova koji nastaje zbog pretjeranog taloženja mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija) te mokraćnih kristala u zglobovima. Radi se o metaboličkoj bolesti koju karakterišu akutni napadi boli, crvenila, otekline te osjetljivosti u jednom ili na više zglobova istovremeno. Giht najčešće pogađa nožni palac i tada pacijent osjeća goruću, probadajuću bol koja mu onemogućava normalno funkcionisanje, mada može biti dijagnosticiran i na koljenima, laktovima, nožnim člancima, ramenima te ručnim zglobovima. Giht je, za pacijente, vrlo neugodna i bolna pojava, no dobre vijesti su da se liječi jednostavno, lijekovima i promjenom prehrambenih navika.
Najčešći simptomi gihta
Simptomi pacijente najčešće pogađaju iznenada, tokom noći i zbog načina na koji se pojavljuju karakterišu se kao napadi gihta.
Bolovi su vrlo intenzivni, zahvaćeni zglob je iznimno osjetljiv na dodir, a pored navedenih, pacijent se suočava i sa sljedećim simptomima:
- Crvenilo i oteknuće
- Krutost u zglobovima, nemogućnost pomjeranja upaljenih zglobova
- Osjećaj ekstremne topline u zahvaćenim zglobovima
- Povećana tjelesna temperatura (u pojedinim slučajevima)
Upala gihta obično prolazi nakon sedmice do dvije od pojave prvih simptoma, uz odgovarajuće lijekove i liječnički nadzor. Ako se ne liječi, giht može dovesti do ozbiljnih oštećenja i deformiteta zglobova i zbog toga je jako važno, odmah po pojavi prvih simptoma, otići na ljekarski pregled. Osim propisane terapije, izbjegavanja namirnica koje je doktor savjetovao, sebi možete pomoći i podizanjem bolnog zgloba na uzvišenje, lediranjem, te poštedom zglobova dok god traje upala.
Šta uzrokuje giht?
Tokom razgradnje otpadnih tvari iz organizma i hemikalija iz određene hrane koji se nazivaju purini, ljudsko tijelo prirodno proizvodi mokraćnu kiselinu koja se, kroz krv, prenosi do bubrega i iz tijela izlazi putem mokrenja. No, ponekad se dešava da tijelo proizvodi prevelike količine mokraćne kiseline koja se potom taloži u zglobovima u obliku kristala te uzrokuje napade gihta. Najčešći uzročnik je unos prevelike količine hrane bogate purinima koje tijelo nije u stanju izlučiti iz organizma. Ponekad se dešava da zbog određenog genetskog poremećaja ili problema s funkcijom bubrega dođe do težeg rastvaranja i izlučivanja mokraćne kiseline. Lijekovi poput citostatika, imunosupresanata te dijuretika također mogu onemogućiti tijelo da na pravilan način eliminiše mokraćnu kiselinu iz organizma. Jedan od razloga za nastanak gihta može biti i prevelika konzumacija alkohola. Pretili ljudi su također pod rizikom za razvoj ove upale, jer njihovo tijelo ima veće količine mokraćne kiseline, a funkcija bubrega je otežana. Uzrok pojave gihta ni kod jednog pacijenta nije isti, ali je svima zajedničko da im je koncentracija mokraćne kiseline u organizmu povećana.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Fizičkim pregledom i na temelju simptoma koje ste opisali, doktor vrlo jednostavno dijagnosticira giht. U nekim slučajevima se preporučuje ultrazvuk, rendgen, analiza krvi (za mjerenje koncentracije mokraćne kiseline), te analiza zglobne tekućine kojom se potvrđuje prisustvo kristala urata u organizmu.
U zavisnosti od stanja vašeg organizma te simptoma s kojima se suočavate za vrijeme napada gihta određuje se dalji tok liječenja. Liječenje gihta ima dva cilja: prvi je smanjenje upale i bolova, a drugi je regulacija mokraćne kiseline u organizmu. Također se preporučuje obavezna izmjena prehrambenih navika uz unos minimalno dvije litre tekućine dnevno.
Može li se giht spriječiti?
Napad gihta se može desiti samo jednom u životu, a može se ponavljati i više puta. Kako biste spriječili ponavljanje napada, jako je važno da vodite računa o svojoj prehrani i izbjegavate hranu koja je bogata purinima. Purini su aromatske organske komponente i prisutni su u skoro svim namirnicama. Purini su specifični po tome što, kada se apsorbuju u organizam, ostavljaju ostatke mokraćne kiseline, što samo po sebi nije štetno za zdravlje, jer se mokraćna kiselina, kao i ostali otpadni produkti putem krvi prenose u bubrege, a potom iz tijela izlaze u obliku urina. No kada dođe do prevelikog zasićenja organizma purinima, dolazi do hiperuricemije, odnosno nakupljanja mokraćne kiseline u organizmu. Neka hrana i piće su posebno bogati purinima (školjke, plava riba, proizvodi od divljači, iznutrice, crveno meso i alkohol) i treba ih izbjegavati ili racionalno konzumirati ako imate visoku koncentraciju mokraćne kiseline u krvi, kako bi se spriječili ili prorijedili napadi gihta. Namirnice koje ne sadrže purine su: mlijeko i mliječni proizvode, jaja, voće, povrće, tjestenina, med, čaj, kafa. Za sprečavanje napada gihta preporučljivo je piti osam čaša vode na dan što osigurava vašim bubrezima bolju funkciju i pomaže u sprečavanju dehidracije organizma. Fizička aktivnost, umjerenost u jelu te pravilna i izbalansirana ishrana ključ je dobrog zdravlja, ali i sprečavanja napada gihta, odnosno upale zglobova.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Odgovarajućim lijekovima, slušanjem savjeta doktora koji se tiču promjene prehrambenih navika, dovoljnom kozumacijom vode te fizičkom aktivnosti, pacijenti se vrlo brzo mogu izliječiti od ove bolesti. No, svakako je preporučljivo pratiti stanje mokraćne kiseline u tijelu, kako se napad gihta ne bi ponovio. Preporučljivi su češći pregledi i ako pacijent ima neki drugi zdravstveni problem.
Ako se ne liječi, giht može prouzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme poput artritisa, problema s funkcijom bubrega ili bubrežnim kamencima, te srčanih komplikacija. Giht može uznapredovati i do te mjere da se na zglobovima formiraju čvorići tvoreni od naslaga kristala urata koji se nazivaju tofi. Tofi su bezbolni, ali mogu biti vrlo osjetljivi ukoliko dođe do napada gihta.
Važno je znati da…
- Ako ste u porodici imali osobu koja se suočavala s napadima gihta, postoji velika mogućnost da i sami iskusite napade gihta.
- Sa gihtom se češće suočavaju muškarci u odnosu na žene i to najčešće oni koji su u dobi između 30 i 50 godina.
- Giht je jedna od najstarijih bolesti opisanih u historiji medicine. Još u 5. stoljeću prije Krista akutne bolove u stopalu poznati "otac medicine" – Hipokrat, nazivao je giht. Giht je nazvan "pansky groznica", "bolest kraljeva i kralj bolesti", "bolest aristokrata", a neki su je čak smatrali znakom genija. Tijelo obične osobe sadrži oko jedan gram mokraćne kiseline, a darovita osoba ima najmanje 20-30 grama. Zbog toga neki naučnici vjeruju da pacijent s gihtom zapravo može imati znakove genijalnosti. Poznate osobe koje su bolovale od gihta su: Leonardo da Vinci, Isaac Newton, Alexander Veliki, Charles Darwin i mnogi drugi…
- Žene imaju manju koncentraciju mokraćne kiseline, no napade gihta mogu doživjeti u menopauzi kada se nivo mokraćne kiseline u organizmu povećava.
- Giht se može pojaviti i nakon operativnog zahvata.
- Podaci pokazuju da 1-2 posto ljudi na svijetu ima povećan nivo mokraćne kiseline u organizmu. No to ne znači da će ti ljudi razviti urični artritis, jer pojedinci, bez obzira na količinu mokraćne kiseline u tijelu, nikada ne razviju ovu dijagnozu.
- Giht se najčešće dijagnosticira u proljeće.
- Smatra se da se napad gihta može razviti i zbog pothlađenosti.
- Hrana koju je preporučljivo konzumirati za vrijeme akutnog napada gihta je: ananas, avokado, jaja, maslinovo ulje, kuhana, bijela riba, korjenasto povrće, voće i svježe iscijeđeni voćni sokovi…