Skip to main content

Gestacijski dijabetes

Šta je gestacijski dijabetes?

Trudnoća je stanje u kojem se tijelu mijenja, raste i prilagođava se potrebama stvaranja novog života. Kod nekih žena se, za vrijeme trudnoće, povećava udio šećera u krvi i to stanje je poznato pod nazivom gestacijski dijabetes. Posebna karakteristika ove vrste dijabetesa je da se on po prvi put javlja za vrijeme trudnoće. Gestacijski dijabetes se mora držati pod kontrolom i to najčešće posebnom ishranom i umjerenom tjelovježbom, a ako ove metode ne poluče rezultate, onda se pribjegava lijekovima koji djeluju vrlo uspješno u snižavanju šećera u krvi, ne narušavajući, pritom, bebino zdravlje. Dobre vijesti su da se, nakon porođaja, šećer u krvi vrlo brzo vraća u normalu, ali će doktor koji je kontrolisao trudnoću vjerovatno predložiti češće kontrolisanje šećera u krvi jer postoji rizik da ova vrsta dijabetesa, kasnije u životu, preraste u dijabetes tip 2.  

 

Najčešći simptomi gestacijskog dijabetesa

Gestacijski dijabetes najčešće ne uzrokuje nikakve simptome i utvrđuje se pomoću nalaza krvne slike, urina ili OGGT testom (test opterećenja na glukozu) koji je obavezan drugoj polovini trudnoće. Žene koje su imale gestacijski dijebetes, naglasile su da su češće osjećale glad, žeđ i češće imale potrebu za mokrenjem. Neke od njih požalile su se i na umor i iscrpljenost te na mučnine. Svrab na koži te vaginalne infekcije za vrijeme trudnoće također mogu biti indikatori šećerne bolesti.

 

Šta uzrokuje gestacijski dijabetes?

Još uvijek nije utvrđeno zašto neke žene u trudnoći razviju dijabetes, a neke ne. No, ono što se zna jeste da, tijelo, za balansiranje sa šećerom u krvi, obično koristi različite hormone. Za vrijeme trudnoće, mijenja se hormonska slika, luče se hormoni posteljice - placentarni laktogen i progesteron što tijelu, odnosno pankreasu, otežava proizvodnju dodatnog inzulina koji je potreban da se održi hormonalni balans. Tada dolazi do pojave gestacijskog dijabetesa, odnosno povećanja nivoa šećera u krvi. 

Rizični faktori za razvoj ovog stanja su:

  • Pretilost ili višak kilograma prije trudnoće
  • Manjak ili nedostatak fizičke aktivnosti
  • Kardiovaskularne smetnje, visok krvni pritisak
  • Genetske predispozicije – neko u porodici ima dijagnosticiran dijabetes
  • Policistični jajnici
  • Dijagnoza gestacijskog dijabetesa u nekoj od prethodnih trudnoća ili ste na svijet donijeli bebu veću od četiri kilograma
  • Preddijabetes – (vrijednost šećera u krvi prije trudnoće je veća od normalne)
  • Starije trudnice

Preporučljivo je da, ako planirate trudnoću, porazgovarate sa svojim doktorom i prekontrolišete zdravlje kompletnog organizma, pa tako i nivo šećera u krvi. No, čak i ako to ne uradite, a ostanete u drugom stanju, doktor će, u sklopu redovne prenatalne njege, provjeriti sve navedeno, te, ako se utvrdi da nešto nije kako treba, pravovremeno reagovati. 

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

U sklopu redovnih testova, između 24. i 28. sedmice radi se takozvani OGGT test, odnosno test opterećenja na glukozu. Ovim testom se istražuje potencijalni rizik od nastanka šećerne bolesti. Obično traje dva do tri sata, mjeri se nivo glukoze u krvi i to u nekoliko faza, nakon ispijanja koncentracije glukoze. Ukoliko imate genetske predispozicije za razvoj dijabetesa, pretili ste ili imate višak kilograma (bez obzira da li ste višak kilograma imali prije trudnoće ili ste ih dobili za vrijeme drugog stanja), vaš ljekar će vjerovatno i prije navedenog perioda, predložiti testove koji provjeravaju nivo šećera u krvi. Iako možda nemate simptome, preporučljivo je da odradite sve analize koje preporučuju vaši ljekari kako biste otklonili sve sumnje. Na taj način vi ćete biti mirni što će vašoj bebi omogućiti pravilan rast i razvoj.

Ukoliko se potvrdi gestacijski dijabetes, ljekar će vam preporučiti da promijenite način ishrane, odnosno da prestanete konzumirati šećer i industrijski prerađenu hranu, bijelo brašno, kao i voće koje sadrži visok nivo prirodnih šećera. Unos ugljikohidrata također mora biti racionalan uz izbjegavanje prženog, pohovanog i pečenog mesa. Preporučuje se bijelo meso i riba te povrće kuhano na pari. Jako je važno da voće unosite sa vlaknima, a svježe iscijeđene sokove svedete na čašu dnevno. Obroke podijelite na tri glavna uz zdrave užine i nikada ne pravite razmake između obroka duže od četiri sata. Uz ovaj režim ishrane preporučljivo je i kretanje, odnosno lagana tjelovježba ako je vaš ljekar saglasan s tim. Ako se šećer ne stabilizuje dvije sedmice nakon uvođenja prethodno opisanog režima, ljekar će propisati inzulinsku terapiju. 

 

Može li se gestacijski dijabetes spriječiti?

Gestacijski dijabetes, s obzirom da nije najjasnije kako i zašto nastaje, nije moguće spriječiti posebnim metodama. Ono što svakako možete učiniti jeste da, prije planiranja trudnoće, provjerite nivo šećera u krvi, da se hranite zdravo, vodeći računa o ravnoteži između proteina, ugljikohidrata, masti i vlakana. Tjelovježba ili fizička aktivnost minimalno tri puta sedmično unaprijedit će sve aspekte vašeg zdravlja i povoljno uticati na održavanje optimalnog nivoa šećera u krvi.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Ako se ne liječi, odnosno ne tretira kako treba, gestacijski dijabetes može izazvati niz komplikacija kako za majku, tako i za bebu. Visok udio šećera u krvi kod novorođenčeta, oštećenje mrežnjače kod bebe, poremećaji funkcije bubrega, bebina prekomjerna tjelesna težina (što otežava porođaj i tada se obično pribjegava carskom rezu), prijevremeni porod (koji počinje spontano ili se provocira zbog bebine težine), hipoglikemija (nizak nivo šećera u krvi po rođenju zbog čega se beba mora odmah nahraniti ili dobiti dozu glukoze kako bi se spriječile komplikacije) i razvoj dijabetesa tip 2 kasnije u životu samo su neki od komplikacija netretiranog gestacijskog dijabetesa. Gestacijski dijabetes može izazvati i preklampsiju – visok krvni pritisak što može ugroziti život kako bebe, tako i majke. 

Odgovornim praćenjem savjeta o ishrani i fizičkoj aktivnosti, gestacijski dijabetes ćete dovesti u red za otprilike dvije sedmice. Ako se to ne dogodi, vaš ljekar će vam preporučiti inzulinsku terapiju koja će spriječiti razvoj bolesti i sve potencijalne komplikacije.

 

Važno je znati da…

  1. Gestacijski dijabetes se najčešće pojavljuje u drugom tromjesečju, obično između 24. i 28. sedmice trudnoće.
  2. Kod čak 30 posto žena kojima je u trudnoći dijagnosticiran gestacijski dijabetes, godinama nakon trudnoće razvio se dijabetes tip 2. Zbog toga je neophodno redovno kontrolisati nivo šećera u krvi.
  3. OGGT test je test opterećenja glukozom (šećerom) kojim se ispituje sklonost ka razvoju šećerne bolesti. 
  4. Glukoza je vrsta šećera koja je u našem organizmu zaslužna za snadbijevanje ćelija energijom. Hrana razlaže glukozu koja putuje u krvotok, a inzulin (hormon pankreasa) pomaže da glukoza stigne do ćelija u organizmu. Problem nastaje ako pankreas ne proizvodi dovoljnu količinu inzulina ili ako ga ćelije teško prihvataju. 
  5. Gestacijski dijabetes nestaje najčešće šest sedmica nakon poroda, a preporučljivo je da provjerite nivo šećera u krvi maksimalno 12 sedmica nakon poroda.
  6. Pomno čitajte deklaracije na proizvodima koje koristite u svojoj ishrani, jer mnogi proizvođači komuniciraju svoje proizvode kao zdrave i bez šećera, no to ne mora biti istina.
  7. Preporučljivo je da, ako imate dijagnozu gestacijskog dijabetesa, jedete približno istu količinu hrane u isto vrijeme svakog dana kako biste spriječili hipoglikemiju (naglo smanjenje šećera u krvi) što također može biti opasno.
  8. Ne zaboravite, gestacijski dijabetes je stanje koje se jednostavno dovodi pod kontrolu, pa čak i žene sa potvrđenom dijagnozom, ako se pridržavaju preporuka svog doktora, na svijet mogu donijeti potpuno zdravu bebu.