Skip to main content

Gastritis

Šta je Gastritis?

Različite probavne smetnje u današnje su doba česta pojava kod ljudi svih dobnih skupina, a Gastritis spada u jednu od njih. Gastritis je, najjednostavnije opisano, iritacija, odnosno upala sluznice želuca što uzrokuje probavne smetnje, mučninu, povraćanje i bol. Gastritis može biti akutni, odnosno pojaviti se iznenada (češći oblik i bilježi se kod otprilike osam od hiljadu ljudi), ili hronični (rjeđe se dijagnosticira i dešava se kod dvoje od 10.000 ljudi) kada se razvija postepeno i traje duže. Najčešći oblici gastritisa su: erozivni (reaktivni) koji uzrokuje i upalu i eroziju želuca, neerozivni gastritis kojeg karakteriše upala, ali ne i  oštećenje želučane sluznice. Poznati su još i Gastritis čiji je uzročnik stres, te autoimuni gastritis (kada imunološki sistem osobe napada zdrave ćelije u sluznici želuca).

 

Najčešći simptomi Gastritisa

Baš kao i kod većine bolesti probavnog sistema, jedan od značajnijih simptoma Gastritisa je bol u gornjem dijelu stomaka (posebno nakon jela) koja je često praćena mučninama, gubitkom apetita, povraćanjem (nekad i krvi), stolice sa tragovima krvi ili koja podsjeća na mljevenu kafu, gubitak kilograma, nadutost te podrigivanje. Gastritis, zbog sličnih simptoma, može podsjećati na Peptički ulkus ili na GERB. Važno je napomenuti da je Gastritis, u mnogim slučajevima, prisutan u organizmu, bez ikakvih simptoma. 

 

Šta uzrokuje Gastritis?

Pojava Gastritisa, odnosno upale želučane sluznice može biti uzrokovana različitim faktorima, a neki od najčešćih su:

  • Bakterija H. pylori koja je, kako istraživanja pokazuju, prisutna kod gotovo pedeset posto odraslih osoba na svijetu
  • Konzumacija alkohola, kisele i prezačinjene hrane
  • Refluks žuči (vraćanje žuči u želudac)
  • Lijekovi protiv raka – kemoterapija ili zračenje mogu povećati rizik za razvoj Gastritisa. 
  • Česta konzumacija nesteroidnih protuupalnih lijekova
  • Stres
  • Druga oboljenja kao što su Kronova bolest, HIV ili AIDS, Celijakija, infekcije parazitima. 
  • Autoimuna oboljenja – Hashimoto, dijabetes tip 1. Uzročnik autoimunog Gastritisa može biti i hronični nedostatak B12 vitamina.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Gastritis se obično dijagnosticira na specijalističkom pregledu i, uz primijenjenu terapiju, liječenje prolazi vrlo uspješno. Prije specijalističkih pregleda, vaš gastroenterolog će vam postaviti nekoliko pitanja uz pomoć kojih će pokušati ustanoviti o kojem obliku Gastritisa se radi. Prvi korak za uspostavljanje dijagnoze je potvrda prisutnosti H. pylori u organizmu uz testove koji su vrlo pouzdani – (test iz krvi, stolice ili test daha) nakon čega se obavlja endoskopija - snimanje gornjeg gastrointestinalog trakta. Endoskopija je pregled koji se obavlja unutar tijela kada se osvijetljenim endoskopom ulazi u organizam te vrši detaljan pregled u unutrašnjosti organa. Pacijent, prilikom endoskopije, može biti uspavan ili blago sediran, a od oblika pretrage zavisi da li će je obavljati hirurg ili doktor. Prije snimanja, neophodno je da pacijent popije kontrastno sredstvo koje podsjeća na kredu (tzv. Barijum) koja će obložiti sluznicu želuca, a doktoru omogućiti detaljniji uvid u stanje gastrointestinalnog trakta. Liječenje Gastritisa je vrlo efikasno – najčešće trojnom terapijom, odnosno kombinacijom antibiotika, lijekova koji smanjuju lučenje želučane kiseline i onih koji štite želučanu sluznicu. Terapiju predlaže doktor, u zavisnosti od oblika Gastritisa, odnosno razloga njegovog nastanka.

 

Može li se Gastritis spriječiti?

S obzirom da je jedan od glavnih uzročnika Gastritisa H.pylori za koju još uvijek nije ustanovljeno na koji se tačno način prenosi, pojačane higijenske navike su najbolji način da spriječite ulazak bakterije u vaš organizam. Unapređenje životnih navika poput smanjenja konzumiranja kafe i proizvoda s kofeinom, prestanak konzumacije alkohola, duhana, izbjegavanje masne, teške i prezačinjene hrane, te redukcija tjelesne težine, odlični su načini da održavate svoje tijelo zdravim i da spriječite probavne probleme. Ako imate naviku da, nakon obilnog obroka, malo prilegnete, promijenite je. Nije preporučljivo ležati nakon objeda, minimalno dva sata. Također, primijetite li da vam neki protuupalni lijekovi koje morate konzumirati stvaraju smetnje, odmah porazgovarajte sa svojim doktorom i potražite odgovarajuću zamjenu.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Ako se na pregledu ustanovi da je Gastritis glavni krivac za vaše probavne smetnje, dobit ćete farmakološku terapiju čijom primjenom ćete se, vrlo brzo, početi osjećati bolje, a ono što je najvažnije – spriječit ćete razvoj bolesti, odnosno komplikacije koje mogu varirati od anemije, gubitka krvi, pa sve do raka želuca. Nikada ne zanemarujte probavne smetnje, već se, odmah po pojavi opisanih simptoma, obratite gastroeneterologu. 

 

Važno je znati da…

  1. Rizik za oboljenje od Gastritisa starenjem se povećava. Kod starijih osoba metabolizam je usporeniji, sluzokoža tanja, mnogi ljudi imaju terapiju za liječenje nekih drugih bolesti što pogoduje razvoju Gastritisa.
  2. Kao glavne uzročnike Gastritisa možemo izdvojiti: bakteriju H. pylori, stres ili konzumaciju lijekova.
  3. Alkohol nagriza sluzokožu želuca i njegova upotreba pogoduje razvoju Gastritisa, ali i ostalih probavnih smetnji.
  4. Aspirin, ibuprofen i naproksen su lijekovi čija je konzumacija direktno povezana sa razvojem Gastritisa. 
  5. Gastritis može uzrokovati i konzumacija različitih opojnih droga, kao i nedozvoljenih otrova.
  6. Viralne infekcije poput Citomegalovirusa ili Herpes Zostera mogu biti uzročnici Gastritisa, posebno kod pacijenata sa oslabljenim imunim sistemom.
  7. Bilo koja vrsta traume – iznenadna operacija, stavljanje pacijenta na aparat za disanje ili otkazivanje bubrega također može uzrokovati Gastritis.