Skip to main content

Gangrena

Šta je gangrena?

Gangrena je odumrlost tkiva, odnosno stanje koje nastaje kao rezultat ozbiljne bakterijske infekcije, nedostatka opskrbe ili oslabljenog protoka krvlju, a koja rezultira raspadanjem tjelesnog tkiva. Najčešće se gangrena pojavljuje na prstima, rukama i nogama, no može se pojaviti i u mišićima i organima unutar tijela (poput žučnog mjehura). Osobe koje imaju dijagnosticirana stanja koja su direktno povezana sa protokom krvi, poput dijabetesa ili ateroskleroze, pod većim su rizikom od razvoja gangrene. Liječenje gangrene uključuje antibiotike, terapiju kisikom te hirurške zahvate kojima se obnavlja protok krvi i uklanja mrtvo tkivo. Uprkos zdravstvenim teškoćama koje gangrena može izazvati, oporavak je moguć uz brzo otkrivanje gangrene i odgovarajuću medicinsku njegu. 

 

Najčešći simptomi gangrene

Gangrena se može pojaviti u nekoliko različitih oblika:

  • Suha gangrena - nastaje kada se protok krvi u određenom dijelu tijela smanji, a tkivo odumire. Obično se javlja u udovima, kao što su prsti na nogama i rukama ili vrhovi nosa i ušiju. Tkivo postaje suho, crno i tvrdo.
  • Vlažna gangrena - nastaje kada se bakterijska infekcija razvije u oštećenom tkivu i ometa protok krvi. Može se pojaviti u unutrašnjosti tijela ili na koži, a zahvaćeno tkivo postaje mekano, crno i neugodnog je mirisa.
  • Plinska gangrena: rijetka vrsta gangrene koja nastaje kada bakterije prodru u duboke rane ili opekline i stvaraju toksine koji uništavaju tkivo i uzrokuju nakupljanje plina. Ova vrsta gangrene širi se vrlo brzo i život pacijenta je ugrožen.
  • Unutrašnja gangrena - nastaje kada jedan ili više unutrašnjih organa, poput crijeva, žučnog mjehura ili slijepog crijeva, uslijed blokade protoka krvi (koja može nastati iz različitih razloga), ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari. Ako se ne liječi, unutarnja gangrena može dovesti do smrti.
  • Fournierova gangrena - je vrsta gangrene koja se manifestuje na spolnim organima, češće kod muškaraca, ali se može pojaviti i kod žena. Uzrokuje je infekcija u genitalnom području ili urinarnom traktu.
  • Meleneyeva gangrena - je rijetka vrsta gangrene koja se obično javlja kao nuspojava operativnog zahvata. Bolne kožne lezije obično se pojavljuju sedmicu do dvije nakon operacije. Drugi naziv za ovo oboljenje je progresivna bakterijska sinergistička gangrena.

Simptomi zavise oblika gangrene, ali i od dijela tijela koje ovo stanje zahvati. Kada gangrena zahvati kožu, simptomi najčešće ukjučuju: 

  • Promjene u boji kože (od blijedosive do plave, ljubičaste, crne, bronzane ili crvene)
  • Otekline, žuljeve
  • Iznenadnu, jaku bol praćenu osjećajem obamrlosti 
  • Iscjedak (iz rane) neugodnog mirisa 
  • Tanku, sjajnu kožu ili blijedu kožu, te kožu koja je hladna na dodir

Ako se gangrena pojavi na tkivu ispod površine kože (poput plinske gangrene ili unutrašnje gangrene), može se javiti i niska tjelesna temperatura te opšti osjećaj neugode. 

Kod širenja bakterijskih klica koje uzrokuju gangrenu po tijelu, može doći do stanja koje se naziva sepsa ili septički šok, a koje se očituje niskim krvnim pritiskom, temperaturom (koja može, ali i ne mora biti povišena), ubrzanom radu srca, pojačanim znojenjem, gubitkom apetita, povraćanjem, kratkoći daha te zbunjenosti.

 

Šta uzrokuje gangrenu?

Gangrena je ozbiljno stanje koje nastaje zbog blokade protoka krvi u tijelu, što rezultira nedostatkom kisika i hranjivih tvari koji su potrebni za normalno funkcioniranje tkiva. Ovo stanje zahtjeva hitnu medicinsku pomoć, a različiti faktori mogu biti uzročnici pojave gangrene. Neki od njih su:

  • Povrede, infekcije, operacije te nepravilno liječenje rana mogu oslabiti protok krvi u tijelu te rezultirati gangrenom. 
  • Hronične bolesti - poput dijabetesa mogu oštetiti krvne žile i dovesti do smanjenog protoka krvi u tijelu.

Zloupotreba droga (poput heroina), konzumiranje duhanskih proizvoda, pretilost, injekcije, infekcija virusom COVID 19 te hemoterapije također mogu biti uzročnici nastanka gangrene.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Prisustvo gangrene u organizmu potvrđuje se pomoću nekoliko različitih analiza. Prvi korak su analize krvi koji su siguran način za otkrivanje infekcija u organizmu. Visok nivo bijelih krvnih ćelija je siguran znak infekcije. Krvne pretrage također mogu potvrditi prisutnost specifičnih bakterija i drugih patogena. Ostali testovi uključuju analizu tekućine ili kulture tkiva. Testovi se mogu provesti kako bi se potvrdila prisutnost bakterija u uzorku tekućine iz kožnog mjehura, dok se uzorak tkiva može pregledati pod mikroskopom kako bi se utvrdili znakovi stanične smrti. Slikovni testovi, poput rendgena, kompjuterizirane tomografije (CT) te magnetske rezonance (MRI) mogu pružiti uvid u to koliko se gangrena proširila tijelom te pomoći pri vizualizaciji stanja organa, krvnih žila i kostiju. U nekim slučajevima je neophodna i hirurška intervencija kako bi se utvrdilo koliko je tkiva zaraženo u unutrašnjosti tijela. 

Liječenje gangrene zavisi od težine gangrene te mjesta na kojem se gangrena nalazi u tijelu. U nekim slučajevima, gangrena može zahtijevati hirurški zahvat ili amputaciju zahvaćenog dijela tijela. Za liječenje gangrene najčešće se koriste: 

  • Antibiotici koji sprečavaju dalje širenje infekcije te eliminisanje bakterije koja je uzrokovala ovo stanje.
  • Debridement - postupak koji uključuje uklanjanje mrtvog tkiva iz zahvaćenog područja kako bi se spriječilo daljnje širenje infekcije.
  • Hirurški zahvat – kako bi se uklonio zaraženi dio tijela. U težim slučajevima, hirurški zahvat podrazumijeva amputaciju zahvaćenog dijela tijela.
  • Hiperbarična terapija kisikom - ovaj postupak uključuje udisanje kisika pod pritiskom kako bi se povećala opskrba kisikom u tijelu te potaklo izlječenje.

Važno je naglasiti da je liječenje gangrene hitno i da bi trebalo započeti što je prije moguće kako bi se spriječilo daljnje širenje infekcije i smanjio rizik od ozbiljnih komplikacija. Potrebno je posavjetovati se sa stručnjakom koji će procijeniti vrstu i težinu bolesti te odrediti najbolji način liječenja.

 

Može li se gangrena spriječiti?

Rizici od nastanka gangrene mogu se svesti na minimum prateći nekoliko jednostavnih savjeta poput:

  • Održavanja higijene i što češćeg pranja ruku. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti otvorenim ranama koje se trebaju prati mlakom vodom i sapunom. 
  • Praćenje simptoma hroničnih bolesti – ukoliko imate dijabetes, neophodno je držati nivo šećera pod kontrolom, paziti na rane, redovno provjeravati boju kože na rukama, nogama i prstima. Svaku sumnjivu promjenu, odmah prijavite svom ljekaru.
  • Vodite računa o optimalnoj tjelesnoj težini jer višak kilograma opterećuje krvne žile kao i kompletan organizam te usporava protok krvi u organizam što može dovesti do brojnih zdravstvenih komplikacija, a samim time i do gangrene.
  • Izbjegavajte konzumiranje duhanskih proizvoda – jer su pušači pod većim rizikom za razvoj gangrene.
  • Pratite ozebline – nakon boravka na hladnoći, obavezno provjerite da li je vaša koža tvrda, blijeda ili osjećate trnce. To su prvi znakovi ozeblina zbog kojih, također, može doći do gangrene.
  • Konzumirajte zdravu hranu, sa manjim udjelom zasićenih masti i holesterola.
  • Vježbajte – Redovna tjelesna aktivnost ima mnoge prednosti za tijelo, stoga je preporučljivo biti aktivniji.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje? 

Prognoze za izlječenje od gangrene, ozbiljnog zdravstvenog stanja koje može imati smrtan ishod ili dovesti do gubitka ekstremiteta, zavise od mnogih faktora poput: mjesta na tijelu koje je gangrena zahvatila, koliko vremena je prošlo od pojave simptoma do početka liječenja, da li se i koliko gangrena proširila, te općenito od cjelokupnog zdravstvenog stanja osobe. U slučaju plinske gangrene, koja rapidno napreduje, približno jedna petina pacijenata bude podvrgnuta amputaciji zahvaćenog uda. Ukoliko se ne započne s liječenjem odmah po pojavi simptoma, plinska gangrena izaziva smrt i to u roku od 48 sati. Bakterija može prodrijeti u tkivo koje je neophodno odstraniti, pa je moguće da pacijentu ostane ožiljak kojeg je, nakon izlječenja gangrene neophodno riješiti operativnim zahvatom, odnosno plastičnom hirurgijom. Nakon procjene ozbiljnosti stanja, doktor određuje način liječenja te upoznaje pacijenta sa mogućnostima oporavka i rehabilitacije. 

 

Važno je znati da…

  1. Riječ "gangrena" potiče od grčke riječi "gangraina", što znači "grčevi".
  2. Tri najpoznatije vrste gangrene: suha gangrena, vlažna gangrena i plinska gangrena. Suha gangrena se javlja kada se tkivo isušuje i postaje tvrdo i crno. Vlažna gangrena se javlja kada tkivo postane vlažno i mekano. Plinska gangrena se javlja kada se tkivo inficira bakterijama koje proizvode plinove.
  3. Plinska gangrena se zove još i šuštavac.
  4. Gangrena nastaje zbog infekcije koju uzrokuju bakterije poznate pod nazivom klostridije.
  5. Najčešći uzroci gangrene su dijabetes, pušenje, ateroskleroza, ozebline, opekline i ozljede.
  6. Gangrena se može liječiti hirurškim zahvatom, odnosno uklanjanjem mrtvog tkiva ili, u krajnjem slučaju, amputacijom udova.
  7. Tokom Prvog svjetskog rata, gangrena je bila česta među vojnicima koji su se borili u rovovima zbog nepovoljnih uslova i loše higijene.
  8. U nekim kulturama, poput tradicionalne kineske medicine, koriste se biljni lijekovi za liječenje gangrene.
  9. Postoje slučajevi u kojima je gangrena dovela do amputacije cijelog tijela - jedan takav slučaj opisan je u knjizi "Johnny Got His Gun" od autora Daltona Trumba.
  10. Unatoč modernim medicinskim postignućima, gangrena i dalje može biti smrtonosna ako se ne liječi na vrijeme. Stoga je važno tražiti medicinsku pomoć čim se pojave simptomi poput boli, oticanja i crvenila tkiva.