Funkcionalna dispepsija
Šta je funkcionalna dispepsija?
Pojam funkcionalna dispepsija odnosi se na vrstu hronične probavne smetnje koju karakteriše bol u stomaku, osjećaj sitosti ili nadutosti tokom i nakon jela, a koja nema jasan uzrok. Ovo stanje je vrlo često i može biti dugotrajno, a praćeno je neugodom ili bolovima u gornjem dijelu stomaka, nadimanjem, podrigivanjem, mučninom i ostalim simptomima koje su karakteristične za sve probavne smetnje.
Najčešći simptomi funkcionalne dispepsije
Simptomi dispepsije u većini slučajeva podsjećaju na simptome čira, pa nije rijetkost da dođe do greške pri samom dijagnosticiranju ove bolesti.
Najčešći simptomi s kojima se suočavaju ljudi s funkcionalnom dispepsijom su:
- Jaka bol ili peckanje u predjelu stomaka
- Mučnina, podrigivanje, nadutost, osjećaj žarenja
- Osjećaj sitosti nakon samo nekoliko pojedenih zalogaja
- Bol u stomaku koja se javlja povremeno i nema direktnu poveznicu sa konzumacijom hrane
- Slabost
Ako se desi da, uz sve navedene simptome, pacijent počne gubiti na tjelesnoj masi, ima crnu stolicu koja podsjeća na katran, povraća krv, ima kratak dah i probadajuće bolove koji se šire u ruke, vilicu ili vrat, neophodno je potražiti pomoć doktora jer se, nažalost, najvjerovatnije radi o mnogo težem oboljenju nego što je to funkcionalna dispepsija.
Šta uzrokuje funkcionalnu dispepsiju?
Još uvijek ne postoji jasno objašnjenje o uzročnicima dispepsije. Ono što je jedino jasno jeste da ljudi koji su izloženi stresu, boluju od želučanog ili gastroezofagealnog refluksa ili imaju karcinom želuca mogu razviti i dispepsiju.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Za dispepsiju ne postoje posebne analize koje će potvrditi bolest, ona se dijagnosticira na osnovu simptoma koje pacijent navede na pregledu. Također, obavezni su laboratorijski nalazi, test na H. Pylori, a u nekim slučajevima i endoskopija. Veći rizik za razvoj ovog stanja imaju žene, osobe koje pate od anksioznosti ili depresije, zaražene ili osobe koje u porodici imaju slučajeve zaraženih bakterijom H. pylori, osobe koje prekomjerno koriste lijekove za bolove koji se izdaju bez recepta, osobe alergične na neku vrstu hrane, osobe koje kozumiraju alkohol, duhanske proizvode te osobe koje su u prošlosti iskusile neki vid zlostavljanja. Postoji nekoliko različitih načina liječenja, ali ne postoji niti jedan univerzalni lijek koji će pomoći svima. Ukoliko je dispepsija višegodišnji problem, moguće je da će vam biti potrebna terapija lijekovima.
Ako ste reagovali odmah po pojavi simptoma, doktor će vam, za početak, preporučiti promjenu životnih navika koje uključuju:
- Češće konzumiranje manjih, ali kvalitetnijih obroka
- Izbjegavanje prejedanja i preskakanja obroka
- Izbjegavanje začinjene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda
Jedna od preporuka je i sporije žvakanje hrane te izbjegavanje stresnih situacija. S obzirom da je dispepsija nerijetko veže uz nervozu želuca, anksioznost i depresiju, moguće je da će vam doktor propisati blage antidepresive. Lijekovi protiv nadutosti, te oni koji pomažu u regulaciji proizvodnje želučane kiseline, također mogu biti preporučeni pacijentima s dispepsijom. Za teže oblike ove bolesti, preporučuju se i antibiotici te lijekovi za ublažavanje mučnine.
Može li se dispepsija spriječiti?
S obzirom da ne postoji jasan dokaz kako nastaje dispepsija vrlo je teško govoriti o načinima sprečavanja ove bolesti. Ono što je sigurno jeste da zdravim stilom života možete pomoći svom organizmu da se odbrani od mnogih oboljenja, pa tako i onih koji se odnose na probavu.
Da održite svoj probavni trakt zdravim pokušajte:
- U svoju rutinu uvrstiti redovnu tjelovježbu – barem tri puta sedmično po pola sata
- Izbjegavajte nezdrave namirnice, alkohol i duhanske proizvode
- Konzumirajte dosta žitarica te voća i povrća
- Ananas i papaja su voćke koje potiču probavu i preporučuje se njihovo redovno korištenje
- Izbjegavajte masnu i prezačinjenu hranu
- Koristite probiotike ili fermentirane mliječne proizvode sa živim kulturama koje pospješuju zdravlje vaše probave
- Izbjegavajte šećere, brzu hranu i kada god ste u prilici, birajte zdraviju varijantu ponuđenog jela.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Funkcionalna dispepsija je najčešće hronično oboljenje koje, kod oko 80 posto pacijenata nikada sasvim ne prestane. No, dobre vijesti su da ovo oboljenje ne prelazi u nešto ozbiljnije, povremeno dolazi do pogoršanja, ali jednako tako i do poboljšanja simptoma. Ono što pacijenti mogu uraditi jeste promjena životnih navika uz pomoć kojih će ovo stanje držati pod kontrolom, odnosno smanjiti bolove i ostale neugodne simptome. Korisno je bilježiti namirnice i situacije koje su činile da se simptomi pojave ili pogoršaju te djelovati u skladu s tim. Izbjegavanje okidača dispepsije jedini je pravi način da se ova bolest drži pod kontrolom.
Važno je znati da…
- Oko 20 posto pacijenata koji su potražili medicinsku pomoć uspjeli su se trajno riješiti simptoma dispepsije.
- Iako su simptomi dispepsije i peptičkog ulkusa jako slični, samo trećina pacijenata podvrgnutih testiranju dobit će dijagnozu čira. Ostali će dobiti dijagnozu funkcionalne dispepsije.
- Dobre vijesti su da je dispepsija benigno oboljenje koje neće prerasti u neku ozbiljniju bolest.
- Gastrointestinalne bolesti stručnjaci često opisuju kao „funkcionalne“, a ne strukturalne što bi značilo da za ovu vrstu bolesti ne postoji razlog zbog kojeg se javljaju. Za njihov nastanak, u nekim slučajevima, razlog nastanka je psihičke prirode.
- Dispepsija se najčešće dijagnosticira kada postoje jasno izraženi simptomi probavnih smetnji, ali nakon pregleda ne bude utvrđen niti jedan problem s pacijentovim probavnim traktom.
- Želudac se, prilikom jela, širi i opušta kako primio i probavio hranu, ali kod nekih ljudi ova funkcija može biti oslabljena što dovodi do stalnog osjećaja sitosti. Signali koji govore želucu da premjesti hranu u tanko crijevo, također mogu biti oslabljeni što dovodi do gomilanja hrane u želucu, stvaranju bakterija i plinova.
- Akupunktura se, kod nekih pacijenata, pokazala kao učinkovita metoda za unapređenje funkcije probavnog trakta.
- Promjene životnih navika – redovan san, tjelovježba, regulacija tjelesne težine i zdravija prehrana pomogli su većini pacijenata da umanje simptome funkcionalne dispepsije, ali i ostalih probavnih tegoba.