Skip to main content

Fuchsova distrofija

Šta je Fuchsova distrofija?

Za stanje oka poznato kao Fuchsova distrofija karakteristično je nakupljanje tekućine unutar prozirnog sloja, odnosno rožnjače, koja se nalazi na prednjem dijelu oka. To uzrokuje oticanje i zadebljanje rožnjače, što može dovesti do problema poput zamagljenog vida i neugode u očima. Ovo stanje obično zahvaća oba oka i postepeno utiče na vid, odnosno pogoršava ga tokom vremena. Fuchsova distrofija se počinje razvijati u tridesetim i četrdesetim godinama života, no zbog spore progresije, mnogi pacijenti s ovim oboljenjem ne primjećuju simptome sve do pedesetih ili šezdesetih godina.

Iako postoje lijekovi i metode samonjege koji mogu pomoći u ublažavanju znakova i simptoma Fuchsove distrofije, kada se poremećaj pogorša i dovede do značajnog pogoršanja vida koje utiče na svakodnevne aktivnosti, jedino rješenje je operacija, odnosno zamjena rožnjače kako bi se obnovio vid.

 

Najčešći simptomi Fuchsove distrofije

Procjena stanja Fuchsove distrofije obavlja se u skladu s njenim napredovanjem, a taj postupak se naziva inscenacija. U ranim fazama bolesti, pacijenti se najčešće neće suočavati ni sa kakvim znakovima bolesti. Simptomi se počinju manifestovati tek nakon navršenih pedeset godina života. 

U slučaju ranih simptoma, možda ćete primijetiti da vam je vid ujutro zamagljen, a kako dan odmiče, vid se pogoršava. Ovo se događa jer su oči tokom noći zatvorene, odnosno vlaga se zadržava ispod očnih kapaka. Nakon buđenja i početka treptanja, rožnjača se suši što može uzrokovati probleme s vidom i potencijalno izazvati vrtoglavicu ili glavobolju.

Kasnije faze Fuchsove distrofije obilježavaju:

  • Zamagljen vid koji započinje ujutro i postepeno se pogoršava tokom dana.
  • Osjećaj prisutnosti stranih tijela poput pijeska ili prljavštine u očima.
  • Povećana osjetljivost na jaku svjetlost, poznatu kao fotofobija.
  • Bol u oku uzrokovana mjehurićima koji se formiraju na rožnjači i zatim puknu.
  • Pojava ožiljaka koji najprije utječu na središnju rožnjaču.
  • Loš noćni vid, uključujući odsjaje i aureole.
  • Kontrastna osjetljivost, odnosno gubitak sposobnosti razlikovanja finih detalja u uzorcima ili sjenčenju.
  • Gubitak osjetljivosti rožnjače ili njene sposobnosti da reaguje na dodir.

Nakon što posumnja na ovo očno stanje, oftalmolog će detaljno pregledati oba oka što će omogućiti otkrivanje znakova Fuchsove distrofije. To može uključivati identificiranje zadebljanja određenih membrana, promjena u izgledu endotela (unutrašnjeg sloja rožnjače) te prisutnost izbočina poznatih kao guttae na unutrašnjoj površini rožnjače.

 

Šta uzrokuje Fuchsovu distrofiju?

Obično, endotelne stanice koje oblažu unutrašnju površinu rožnjače igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže tekućine u rožnjači, sprečavajući oticanje i osiguravajući očuvanje transparentnosti. Međutim, kod Fuchsove distrofije, endotelne ćelije postepeno odumiru ili ne obavljaju svoju funkciju učinkovito, što uzrokuje nakupljanje tekućine unutar rožnjače, poznato i kao edem. Ovo stanje dovodi do zadebljanja rožnjače i gubitka jasnoće vida.

Fuchsova distrofija obično ima nasljednu komponentu, a genetska osnova bolesti je veoma složena. Članovi iste porodice mogu biti pogođeni različitim stupnjevima te bolesti ili uopće ne oboljeti. 

Postoje određeni faktori rizika koji povećavaju vjerovatnoću razvoja Fuchsove distrofije, uključujući:

  • Spol - žene češće obolijevaju od Fuchsove distrofije u poređenju s muškarcima.
  • Genetika - prisutnost Fuchsove distrofije u porodici povećava rizik od oboljenja.
  • Dob - iako postoji rijedak oblik Fuchsove distrofije koji može započeti u djetinjstvu, uobičajeno je da se bolest razvije u tridesetim ili četrdesetim godinama, a simptomi postaju primjetni tek nakon tog razdoblja.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Pored testova vida, oftalmolog može preporučiti sljedeće postupke za utvrđivanje prisutnosti Fuchsove distrofije:

  • Pregled i procjena rožnjače - oftalmolog će postaviti dijagnozu Fuchsove distrofije pregledom unutrašnje površine rožnjače pomoću optičkog mikroskopa, poznatog i kao procjepna svjetiljka. Ovaj pregled pomaže u traženju nepravilnih izbočina, nazvanih guttae, na rožnjači. Također će ocijeniti oticanje rožnjače i postaviti dijagnozu na osnovu tih kriterija.
  • Debljina rožnjače - ljekar može koristiti tehniku poznatu kao pahimetrija za mjerenje debljine rožnjače.
  • Tomografija rožnjače - tomografija rožnjače je postupak kojim se stvara posebna slika prednjeg sloja oka kako bi se procijenili rani znakovi oticanja.
  • Brojanje ćelija rožnjače - ponekad, ljekar može koristiti posebnu opremu za brojanje ćelija koje oblažu unutrašnju stranu rožnjače kako bi dobio informacije o broju, obliku i veličini tih ćelija. Važno je napomenuti da ovaj test nije uvijek potreban da bi se postavila dijagnoza Fuchsove distrofije.

Neke nehirurške terapije i metode samonjege mogu pomoći u ublažavanju simptoma Fuchsove distrofije, ali ako se bolest ozbiljno razvije, neophodan je hirurški zahvat. Od dostupnih tretmana i hirurških opcija izdvajaju se:

Lijekovi i druga pomagala:

  • Kapi za oči - upotreba kapi za oči ili masti s fiziološkom otopinom (5 posto natrijevog hlorida) može pomoći u smanjenju nakupljanja tekućine u rožnjači.
  • Meke kontaktne leće - mogu djelovati kao zaštitni sloj i pomoći u ublažavanju neugode.

Hirurški zahvati:

  • Transplantacija unutrašnjeg sloja rožnjače (endotelna keratoplastika Descemetove membrane - DMEK): Ovaj postupak uključuje zamjenu stražnjeg sloja rožnjače zdravim endotelnim stanicama donora. Često se izvodi ambulantno pod lokalnom anestezijom.
  • Transplantacija rožnjače djelimične debljine (Descemet-stripping endotelna keratoplastika - DSEK) - ako pacijent nije kandidat za DMEK ili ima druge očne probleme, ljekar može preporučiti DSEK, gdje se zamjenjuje samo unutrašnji sloj rožnjače.
  • Transplantacija rožnjače pune debljine (penetrirajuća keratoplastika - PK) - u rijetkim slučajevima može biti potrebna PK transplantacija rožnjače, gdje se zamjenjuje kompletna rožnjača. 

 

Može li se Fuchsova distrofija spriječiti?

Nažalost, ne postoji poznat način pomoću kojeg se može spriječiti ili zaustaviti razvoj Fuchsova distrofije. Uprkos tome, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste ublažili simptome i usporili napredovanje bolesti. Ako ste pušač, prestanak pušenja može biti rješenje jer pušenje može pogoršati stanje očiju. Također, ukoliko imate dijabetes, važno je održavati nivo šećera u krvi stabilnim jer nekontrolisan nivo šećera može negativno uticati na zdravlje očiju. Osim toga, zdrav životni stil koji uključuje pravilnu prehranu i redovnu tjelovježbu može biti koristan za održavanje općeg zdravlja očiju. 

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Prognoze za Fuchsovu distrofiju ovise o mnogo faktora, uključujući fazu bolesti, način liječenja i individualne varijacije u odgovoru na terapiju. U ranim fazama bolesti, pacijenti simptome često mogu držati pod kontrolom pomoću nehirurških tretmana poput kapi za oči i kontaktnih leća. Međutim, ako se bolest značajno proširila i uzrokovala oštećenje rožnjače, jedino rješenje je operacija, odnosno transplantacija rožnjače.

U slučaju uspješnih hirurških zahvata, mnogi pacijenti vide značajno poboljšanje vida i smanjenje simptoma. Važno je redovno praćenje i saradnja s ljekarima kako bi se pravovremeno postavila dijagnoza i razmotrilo liječenje. Neliječena Fuchsova distrofija može dovesti do intenzivne boli, ozbiljnih oštećenja vida i, u krajnjim slučajevima, potpune sljepoće. Važno je znati da samo oftalmolog može pružiti tačne prognoze za svakog pojedinog pacijenta jer se svaki oblik Fuchsove distrofije, kao i svaki pacijent razlikuje.

 

Važno je znati da… 

  1. Fuchsova distrofija je distrofija rožnjače, što znači da se oštećenje i degradacija javljaju na površini oka, na rožnjači, odnosno prozirnoj strukturi koja prekriva prednji dio oka i igra ključnu ulogu u fokusiranju svjetla na mrežnici.
  2. Fuchsova distrofija često ima nasljednu komponentu i obično se javlja kod osoba koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu bolesti.
  3. Ovo stanje dovodi do postepenog gubitka vida i smanjuje sposobnost rožnjače da zadrži optimalnu količinu vlage i jasnoće. Osobe s Fuchsovom distrofijom mogu primijetiti zamagljen vid, poteškoće s fokusiranjem i oštećenje vida noću.
  4. Jutarnji edem je čest simptom Fuchsove distrofije. To je nakupljanje tekućine u rožnjači koje se obično pojavljuje ujutro i s vremenom uzrokuje zamagljen vid i smanjenu jasnoću vida.
  5. Za neke pacijente s naprednom Fuchsovom distrofijom, može biti potrebna transplantacija rožnjače. Ovaj postupak uključuje zamjenu oštećene rožnjače donatorskom kako bi se poboljšao vid.
  6. Simptomi Fuchsove distrofije uključuju zamagljen vid, osjetljivost na svjetlo i otežanu vožnju noću. Liječenje se obično usmjerava na ublažavanje simptoma, kontrolu oteklina i očuvanje vida. To može uključivati ​​kapi za oči i terapije poput specifičnih postupaka na površini oka.
  7. Iako se ne može potpuno spriječiti, ranija dijagnoza i upravljanje faktorima rizika, kao što su korištenje sunčanih naočala i kontrola šećera u krvi kod dijabetesa, mogu usporiti napredovanje bolesti.