Fibromijalgija

Šta je fibromijalgija?

Fibromijalgija predstavlja hronično, dugotrajno stanje koje je obilježeno široko rasprostranjenom boli u mišićima i kostima, popratnim umorom, poremećajima spavanja, teškoćama s koncentracijom te teškim emocionalnim stanjem. Smatra se da fibromijalgija pojačava osjećaj boli putem promjena u načinu na koji mozak i kičmena moždina interpretiraju signale boli i neugode. Obično, simptomi započinju nakon određenih okidača, poput fizičkih ozljeda, hirurških zahvata, infekcija ili izloženosti jakom emocionalnom stresu. Međutim, u ostalim slučajevima, simptomi se postepeno razvijaju tokom vremena bez jasnog pojedinačnog okidača.

Žene, posebno one starije od četrdeset godina, su znatno podložnije razvoju fibromijalgije u poređenju s muškarcima. Mnoge osobe koje pate od fibromijalgije također iskuse tenzijske glavobolje, probleme s temporomandibularnim zglobom (TMJ), sindrom iritabilnog crijeva te se suočavaju s anksioznošću i depresijom. Iako ne postoji konačno rješenje za fibromijalgiju, postoje različite vrste lijekova koji mogu pomoći u kontrolisanju simptoma. Također, vježbanje, tehnike opuštanja i smanjenje stresa mogu biti korisne u olakšavanju tegoba.

Najčešći simptomi fibromijalgije

Glavni znakovi fibromijalgije uključuju:

• Široko rasprostranjenu bol – za fibromijalgiju je karakteristična konstantna, tupa bol koja traje najmanje tri mjeseca. Kako bi se klasificirala kao rasprostranjena, bol se mora pojavljivati na oba dijela tijela te iznad i ispod struka.
• Umor - osobe s fibromijalgijom često doživljavaju umor, iako tvrde da se dovoljno odmaraju. Kvaliteta sna često je narušena bolovima, a mnogi pacijenti s fibromijalgijom također pate od drugih poremećaja spavanja poput sindroma nemirnih nogu i apneje za vrijeme spavanja.
• Kognitivne poteškoće - simptom koji se često naziva "fibro magla" dovodi do smanjenja sposobnosti koncentracije, pažnje, pamćenja i obavljanja ostalih mentalnih zadataka.

Fibromijalgija veoma često nije jedina dijagnoza s kojom se pacijent suočava, već uz nju postoje i druga zdravstvena stanja poput sindroma iritabilnog crijeva, sindroma hroničnog umora, probavnih problema što uključuje dijareju i konstipaciju, teškoće s kontrolisanjem mjehura, migrene, intersticijskog cistitisa, poremećaja temporomandibularnog zgloba, anksioznosti, depresije te sindroma posturalne tahikardije.

Šta uzrokuje fibromijalgiju?

Iako još uvijek nije poznat tačan uzrok nastanka fibromijalgije, mnogi istraživači vjeruju da ponavljana stimulacija živaca uzrokuje promjene u mozgu i leđnoj moždini pacijenata koji se suočavaju s ovim stanjem. Ove promjene uključuju abormalno povećanje nivoa određenih hemijskih spojeva u mozgu koji prenose signale boli. Također, smatra se da receptori za bol u mozgu razvijaju neku vrstu "memorije" za bol te postaju osjetljiviji, što znači da mogu pretjerano reagovati na bolne i neugodne podražaje. Postoji niz faktora koji doprinose ovim promjenama, uključujući:

• Genetiku - budući da se fibromijalgija često pojavljuje kod više članova iste porodice, moguće su određene genetske mutacije koje povećavaju osjetljivost na razvoj ovog poremećaja.
• Infekcije - čini se da neki infektivni agensi mogu pokrenuti ili pogoršati fibromijalgiju.
• Fizički ili emocionalni događaji - fibromijalgiju ponekad mogu potaknuti fizički stresni događaji poput saobraćajne nesreće ili dugotrajnog emocionalnog stresa.
• Hronična stanja – osobe koje pate od kroničnih stanja kao što su osteoartritis, depresija, anksiozni poremećaji, hronična bol u leđima i sindrom iritabilnog crijeva imaju povećan rizik za razvoj fibromijalgije.

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Fibromijalgija se obično dijagnosticira fizičkim pregledom i razgovorom s ljekarom o zdravstvenom stanju. Tokom tog razgovora, ljekar će postavljati pitanja o simptomima i periodu kada su se počeli javljati. Važno je napomenuti da trenutno ne postoji specifičan test koji bi osigurao direktnu dijagnozu fibromijalgije. Dijagnoza se obično postavlja kao dio diferencijalne dijagnoze, odnosno procesa medicinskog isključivanja. Ljekar upoređuje različite uslove s povezanim simptomima kako bi postavio konačnu dijagnozu.

Krvne pretrage također mogu biti od koristi kako bi se isključili drugi uobičajeni uzroci umora, kao što su anemija ili poremećaji u radu štitnjače.

Kada govorimo o liječenju, važno je napomenuti da ne postoji univerzalno rješenje koje bi odgovaralo svakoj osobi s fibromijalgijom. Ljekar će, u dogovoru s pacijentom, testirati različite kombinacije tretmana koje imaju zadatak da ublaže specifične simptome. Veoma je važno detaljno navesti sve simptome, kao i informacije o tome na koji način se simptomi mijenjaju, uključujući i njihovu pojavu ili pogoršanje.

Mogući tretmani za liječenje fibromijalgije koje ćete razmotriti sa svojim ljekarom uključuju:

• Lijekove bez recepta ili propisane lijekove za ublažavanje boli.
• Vježbe, uključujući istezanje i vježbe snage.
• Terapiju spavanjem.
• Kognitivno bihevioralnu terapiju.
• Terapiju za upravljanje stresom.
• Antidepresive.

Fibromijalgija je dinamično zdravstveno stanje, što znači da simptomi mogu varirati od osobe do osobe. Ne postoji način pomoću kojeg se može predvidjeti na koji način će simptomi djelovati na svakog pacijenta pojedinačno.

Ljekar će liječenju fibromijalgije pristupiti u zavisnosti od trenutnog stanja i potreba. Faze liječenja nisu linearni koraci, već su više opisne kategorije koje pacijentima pomažu da razumiju koji se tretmani mogu primijeniti za upravljanje simptomima. Ove faze uključuju:

• Nefarmakološke tretmane - što obuhvata vježbe, istezanje i terapiju za opuštanje mišića i zglobova koje može propisati fizioterapeut ili ljekar opšte prakse.
• Psihološki tretmani - stručnjak za mentalno zdravlje može pomoći u održavanju pozitivnog samopouzdanja i pacijenta upoznati sa strategijama za upravljanje emocionalnim i mentalnim aspektima ovog specifičnog zdravstvenog stanja.
• Farmakološko liječenje – što podrazumijeva upotrebu lijekova za kontrolu simptoma.
• Svakodnevno funkcionisanje - terapeut može pomoći pomoći pacijentu u upravljanju svakodnevnim aktivnostima ukoliko se suočava sa teškim simptomima koji otežavaju obavljanje uobičajenih zadatka.

Može li se fibromijalgija spriječiti?

S obzirom da je uzrok fibromijalgije još uvijek nepoznat, ne postoje efikasne metode koje mogu pomoći da se spriječi razvoj ovog zdravstvenog stanja. Međutim, očuvanje općeg zdravlja može pomoći u smanjenju težine simptoma fibromijalgije, kao i:

• Djelotvorno upravljanje stresom.
• Pridržavanje zdravog plana prehrane i vježbanja prilagođenog vašim potrebama.
• Osiguravanje dovoljnog i kvalitetnog sna, uz pridržavanje navika spavanja.

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Pacijenti kojima se dijagnosticira fibromijalgija moraju biti svjesni da za ovo stanje ne postoji trajno izlječenje već će morati kontrolisati simptome tokom čitavog života. Neki ljudi s fibromijalgijom doživljavaju manje napade s blažim simptomima nakon što pronađu tretmane koji im odgovaraju. Preporučljivo je porazgovarati sa svojim ljekarom kako biste utvrdili koliko često trebate dolaziti na preglede te na koji način možete prilagoditi tretmane ili lijekove koje uzimate.

Važno je napomenuti da je fibromijalgija stvarno stanje koje itekako utiče na vaš život. Iako se ponekad može činiti kao da su simptomi "samo u vašoj glavi," to nije istina. Ako osjećate potrebu, razgovarajte sa svojim ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje kako biste dobili pomoć u kontrolisanju stresa i ostalih emocionalnih stanja.

Što se tiče komplikacija, osobe s fibromijalgijom imaju povećan rizik od hospitalizacije zbog boli, umora ili problema s mentalnim zdravljem. Također, češće mogu imati poteškoća s pamćenjem i koncentracijom. Preporučuje se konsultacija s ljekarom čim primijetite bilo kakve promjene u simptomima, posebno ako se te promjene odnose na vaše pamćenje ili mentalno zdravlje.

Važno je znati da… 

1. Fibromijalgija se često dijagnosticira na temelju subjektivnih simptoma poput hronične boli, umora i osjetljivosti na pritisak, budući da nema konkretnih laboratorijskih testova ili slika koje bi potvrdile dijagnozu.
2. Mnogi ljudi s fibromijalgijom također imaju sindrom iritabilnog crijeva (SIC). Ovo sugeriše da postoji neka veza između ove dvije bolesti.
3. Fibromijalgija se češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Procjenjuje se da je 80-90% oboljelih žena.
4. Iako se svakodnevno vrše različite analize, uzrok fibromijalgije nije potpuno razumljiv. Genetska predispozicija, stres, traume i virusne infekcije mogu igrati ulogu u razvoju ove bolesti.
5. Liječenje fibromijalgije često uključuje multidisciplinarni pristup, uključujući tjelesnu terapiju, terapiju lijekovima, psihoterapiju i promjene u načinu života kako bi se upravljalo simptomima.
6. Simptomi fibromijalgije mogu varirati od osobe do osobe i mijenjati se tokom vremena. Osobe s ovom bolešću često opisuju različite vrste boli i neugodnosti.
7. Fibromijalgija često narušava san. Osobe s fibromijalgijom često imaju poremećaje spavanja poput nesanice, poremećaja disanja tokom spavanja i sindroma nemirnih nogu.
8. Nažalost, nema trajnog lijeka za fibromijalgiju. Liječenje se fokusira na upravljanje simptomima i poboljšanje kvalitete života.
9. Dijagnoza fibromijalgije najčešće se postavlja isključivanjem drugih mogućih bolesti i sindroma koji bi mogli uzrokovati slične simptome.