Skip to main content

Fibroadenom dojke

Šta je fibroadenom dojke?

Fibroadenomi dojke su vrlo česte, dobroćudne, odnosno nemaligne kvržice. Fibroadenom se najjednostavnije može opisati kao tvrda kvržica na dojci koja, iako u prvi mah može djelovati zabrinjavajuće, u većini slučajeva nije opasna po život. Fibroadenomi se najčešće javljaju kod žena u dobi između 15. i 35. godine, no mogu se pojaviti u bilo kojem periodu ženine reproduktivne dobi. Fibroadenomi ne uzrokuju bolove, a pacijenti ih najčešće napipaju sami jer se radi o čvrstim, glatkim kvržicama najčešće okruglog oblika. Kvržice su obično slične zrnu graška, ali mogu biti i pljosnate poput novčića. Iako su fibroadenomi dojke vrlo česti, bezazleni i ne zahtjevaju liječenje, niti jedna promjena na grudima se ne smije zanemariti i jako je važno pratiti, kako samostalno, tako i na redovnim ljekarskim pregledima, sve promjene koje se uoče. Posavjetujte se sa svojim doktorom o adekvatnim načinima samopregleda i ne preskačite redovne preglede vaših grudi. 

 

Najčešći simptomi fibroadenoma dojke

Postoje dvije vrste fibroadenoma dojke – jednostavni (koji su češći) i složeni fibroadenomi koji uključuju velike fibroadenome te fibroepitelne lezije i filoidne tumore koji moraju biti odstranjeni hirurškim putem. Fibroadenomi su obično glatke, ovalne i pokretne mase koje rastu do veličine od dva do tri centimetra u tkivu dojke. Pacijent može imati jedan ili više fibroadenoma, na jednoj ili na obje dojke. Ponekad spontano nestaju, dok u nekim slučajevima ostaju isti ili se povećavaju. Ukoliko se povećaju, počnu izazivati bol ili promijene svoj izgled tada se obično uklanjaju hirurškim zahvatom. Važno je napomenuti da su grudi osjetljivije nekoliko dana prije menstruacije i za vrijeme trudnoće zbog stimulacije hormona, pa je moguće da će fibroadenom (u tom periodu) biti bolan na dodir. Iako to nije razlog za strah, obavijestite svog doktora o svim potencijalnim promjenama koje uočite ili doživite. 

 

Šta uzrokuje fibroadenom dojke?

Tačan uzročnik fibroadenoma još uvijek nije poznat, no smatra se da su glavni razlozi za njihov nastanak hormoni koji kontrolišu menstrualni ciklus. 

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Fibroadenom dojke obično se dijagnosticira samopregledom, tokom redovnog pregleda dojki ili mamografije, a potvrđuje se biopsijom. Pregled dojki najčešće se sastoji od fizičkog pregleda, ultrazvuka, mamografije ili magnetne rezonance dojke. Ako se tokom pregleda ili mamografije otkrije kvržica u dojci koja ima karakteristike fibroadenoma, primijete se promjene u veličini ili teksturi kvržice, doktor može predložiti analizu strukture fibroadenoma, odnosno citološku i patohistološku verifikaciju. Glavni cilj navedenih analiza je detaljnija struktura fibroadenoma. Za citološku analizu se uzima uzorak tkiva kroz punkciju, dok se kod patohistološke analize koristi biopsija uzorka tkiva širokom iglom koja se šalje patologu na daljnju analizu. Ako se potvrdi da je kvržica fibroadenom, tada se razmatraju opcije liječenja, odnosno da li će se fibroadenom samo pratiti ili će biti odstranjen hirurškim zahvatom. 

 

Može li se fibroadenom dojke spriječiti?

S obzirom da nije utvrđen jasan uzrok pojave fibroadenoma dojke, ne postoji ni preporuka za efikasne načine sprečavanja nastanka ove bolesti. 

Ono što možete uraditi kako biste očuvali zdravlje cjelokupnog organizma te pokušali spriječiti nastanak karcinoma dojki jeste:

  • Izbjegavati cigarete i alkohol
  • Redovno raditi samopreglede dojki
  • Nikada ne preskakati sistematske preglede dojki
  • Održavati optimalnu tjelesnu težinu, jesti zdraviju hranu te praktikovati fizičku aktivnost
  • Smanjiti unos mesa, rafinisanih šećera, a ishranu obogatiti voćem i povrćem (posebno špinatom, keljom, peršunom, krastavcima, celerom i slično)
  • Smanjiti unos mlijeka i mliječnih proizvoda te izbjegavati soju jer te namirnice mogu pojačati lučenje estrogena koji se povezuje sa nastankom fibroadenoma.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje? 

Fibroadenomi su benigne tvorevine i kod većine pacijenata se povuku spontano, ne uzrokujući, pritom, nikakve komplikacije. Složeni fibroadenomi ili filoidni tumori mogu prerasti u karcinom dojke i zbog toga je jako važno budno pratiti sve promjene na dojkama uključujući i: promjene na bradavicama, nove izrasline, povećanje postojećih izraslina i sve ostalo što vam se učini sumnjivim. Složeni fibroadenom koji sadrži abnormalne ciste ili kalcifikate može povećati rizik od raka dojke. U menopauzi, tumor se može smanjiti i stvoriti kalcifikate. Rano uočavanje bolesti i dijagnostika ključni su za uspješno liječenje većine bolesti, pa tako i karcinoma dojke.

 

Važno je znati da…

  1. Fibroadenom je najčešća nekarcinomska kvržica dojke kod žena mlađih od 30 godina. Procjenjuje se da oko 10 posto žena razvija fibroadenome u nekom trenutku u životu.
  2. Fibroadenom može biti od veličine jednog do deset centimetara.
  3. Fibroadenom se može pojaviti u bilo kojem dijelu dojke, ali najčešće se nalazi u gornjem vanjskom dijelu.
  4. Iako je fibroadenom obično nekarcinomska kvržica, ponekad se može pojaviti zajedno s karcinomom dojke. Stoga, kada se otkrije fibroadenom, važno je pratiti njegov rast i teksturu, a ako se pojave promjene, obavijestiti svog doktora.
  5. Iako se fibroadenom obično javlja kod žena, rijetko se može pojaviti i kod muškaraca.
  6. Kod nekih žena se tokom trudnoće fibroadenom može povećati, ali obično se, nakon poroda, vraća na normalnu veličinu.
  7. Fibroadenom se može povećati i za vrijeme dojenja kada može doći do začepljenja mliječnih kanala, poremećaja laktacije te mastitisa. 
  8. Fibroadenom se može liječiti različitim metodama, uključujući operaciju, biopsiju, aspiraciju iglom ili posmatranje.
  9. Iako fibroadenom nije karcinom, svaka promjena na dojci se treba ozbiljno shvatiti i prijaviti doktoru. Rana dijagnoza i liječenje su ključni za uspješno izlječenje.