Skip to main content

Emfizem

Šta je emfizem?

Emfizem je bolest pluća čiji je glavni simptom otežano disanje. Ovo stanje oštećuje zračne vrećice (alveole) u plućima, uzrokujući njihovu deformaciju što, u konačnici, dovodi do njihovog pucanja. To smanjuje površinu pluća dostupnu za razmjenu kisika i ugljen dioksida s krvlju. Kada pacijent s emfizemom izdiše, oštećene alveole ne obavljaju svoju funkciju pravilno, jer zadržavaju stari zrak u plućima čime ne ostavljaju dovoljno prostora za unos svježeg zraka obogaćenog kisikom.

Većina osoba s emfizemom također pati i od hroničnog bronhitisa, odnosno upale disajnih puteva (bronhija) koja rezultira upornim kašljem. Emfizem i hronični bronhitis su dvije komponente hronične opstruktivne plućne bolesti (HOPB). Glavni uzročnik HOPB-a je konzumiranje cigareta. Iako se liječenjem može usporiti napredovanje bolesti, šteta koja nastaje na plućima, jednom kada se ova bolest dijagnosticira, se ne može u potpunosti otkloniti.

 

Najčešći simptomi emfizema

Većina ljudi ne primjećuje simptome emfizema sve dok bolest, nažalost, ne ošteti 50 posto (ili čak i više) plućnog tkiva. Do tog trenutka, početni znakovi uključuju postepen osjećaj nedostatka zraka i umora. 

Ostali simptomi emfizema uključuju:

  • Kašalj s produženim trajanjem, često nazivan "pušačkim kašljem".
  • Teškoće u disanju.
  • Kratkoću daha, posebno tokom blage tjelesne aktivnosti poput penjanja po stepenicama.
  • Hronični osjećaj da ne možete udahnuti dovoljno zraka.
  • Stezanje u prsima.
  • Povećanu produkciju sluzi, sluz neobične boje (žute ili zelene).
  • Umor.
  • Probleme sa srcem.
  • Teškoće sa spavanjem.
  • Pojavu anksioznosti ili depresije.
  • Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine.

Ako bolujete od emfizema, također imate veći rizik od razvoja infekcija pluća, bronhitisa i drugih respiratornih infekcija.

 

Šta uzrokuje emfizem?

Konzumiranje cigareta predstavlja vodeći faktor rizika za emfizem. Dim od cigareta oštećuje plućno tkivo i uzrokuje iritaciju disajnih puteva. Pušenje također izaziva upalu i oštećuje sitne dlačice (cilije) koje se nalaze u disajnim putevima, a čiji je zadatak da pomažu u eliminisanju prašine i klica koje udišemo. Ova eliminacije se vrši iskašljavanjem, kihanjem ili gutanjem, no kada se cilije iziritiraju ili oštete može doći do oticanja disajnih puteva, povećane produkcije sluzi te otežanim procesom čišćenja disajnih puteva. Sve ove promjene zajedno dovode do teškoća s disanjem.

Unatoč tome što je pušenje glavni okidač za emfizem, postoje i drugi faktori rizika, uključujući:

  • Upotrebu marihuane
  • Upotrebu elektronskih cigareta 
  • Pasivno izlaganje dimu od cigareta
  • Zagađenje zraka 
  • Udisanje različitih hemikalija

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Da bi potvrdio postojanje emfizema, pulmolog će najprije obaviti razgovor s pacijentom o historiji bolesti nakon čega slijedi fizički pregled. 

Mogu se obaviti i različite vrste testova za potvrdu dijagnoze poput:

  • Slikovnih testova - rendgenska snimka prsnog koša može pomoći u prepoznavanju uznapredovalog emfizema i isključivanju drugih mogućih uzročnika problema s disanjem. Međutim, rendgenski nalaz može biti uredan čak i kada pacijent ima emfizem. Kompjuterizirana tomografija (CT) koristi rendgenske snimke snimljene iz različitih uglova kako bi se stvorila detaljna slika unutrašnjih organa. CT skeniranje može biti korisno u otkrivanju i dijagnosticiranju emfizema, a može biti preporučeno ako postoji potreba za hirurškim zahvatom na plućima.
  • Laboratorijskih pretraga – može se obaviti analiza arterijske krvi iz zgloba kako bi se procijenila sposobnost pluća da prenesu kisik u krvotok i uklone ugljen dioksid iz krvi.
  • Testovi plućne funkcije - ovi neinvazivni testovi mjere kapacitet pluća, sposobnost ulaska i izlaska zraka te pružaju informacije o tome koliko učinkovito pluća isporučuju kisik u krvotok. 

Emfizem i KOPB nisu izlječivi, ali se simptomi mogu ublažiti, a napredovanje bolesti se može usporiti pomoću različitih tretmana. 

Ovisno o ozbiljnosti simptoma, ljekar može preporučiti sljedeće opcije liječenja:

  • Bronhodilatatore - koji pomažu opuštanju stisnutih disajnih putova, što može olakšati kašalj, otežano disanje i teškoće u disanju.
  • Inhalacijske steroide - koji smanjuju upalu i pomažu u ublažavanju kratkoće daha.
  • Antibiotike – ukoliko imate bakterijsku infekciju poput bronhitisa ili upale pluća.
  • Plućnu rehabilitaciju - program plućne rehabilitacije pacijenta može naučiti tehnikama disanja koje poboljšavaju sposobnost vježbanja i smanjuju gubitak daha.
  • Nutricionističku terapiju - preporuke o prehrani prilagođavaju se fazama emfizema, pomažući pacijentima da održe odgovarajuću tjelesnu težinu.
  • Dodatni kisik - osobe s teškim emfizemom i niskim nivoima kisika u krvi mogu koristiti dodatni kisik kod kuće ili tokom tjelovježbe kako bi sebi olakšali disanje. To obično uključuje korištenje kisika putem nosne cjevčice.

Ovisno o ozbiljnosti emfizema, pacijenti mogu razmotriti različite hirurške opcije, uključujući:

  • Operaciju smanjenja plućnog volumena - ovaj postupak uključuje uklanjanje malih dijelova oštećenog plućnog tkiva kako bi se poboljšala funkcija preostalog tkiva i olakšalo disanje.
  • Transplantaciju pluća - ako su pluća teško oštećena i druge opcije liječenja ne pomažu, za poboljšanje kvalitete života opcija može biti transplantacija pluća.

 

Može li se emfizem spriječiti?

Najefikasniji način smanjenja rizika od razvoja emfizema je prestanak konzumiranja duhanskih proizvoda. Prestanak pušenja je u većini slučajeva izazovan proces i ponekad je potrebno više vremena da se osoba uspješno riješi ove nezdrave navike. Ukoliko vam nikako ne ide da se odreknete cigareta, pokušajte se posavjetovati sa svojim ljekarom koji će vam pomoći da razvijete plan za odvikavanje od pušenja. Osim prestanka pušenja, postoje i drugi načini za smanjenje rizika od emfizema, uključujući:

  • Izbjegavanje pasivnog pušenja.
  • Minimiziranje izlaganja zagađenju zraka.
  • Korištenje zaštitnih maski pri radu s hemikalijama ili u područjima s visokom koncentracijom zagađivača.
  • Izbjegavanje izlaganja hemijskim parama, prašini, polenu te dlakama kućnih ljubimaca.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Ishodi emfizema ovise o ozbiljnosti bolesti. Ako imate blagi emfizem, vaše šanse za kvalitetan život su povoljnije. Ipak, čak i blagi emfizem može negativno uticati na vaše svakodnevne sposobnosti, posebno ako ste stariji od 65 godina. Aktivnosti poput hodanja, penjanja stepenicama ili oblačenja mogu pogoršati simptome.

Pacijentima s teškim emfizemom, disanje postaje otežano, a nije neobično da u ovakvim situacijama oboljelila bude potrebna i redovna medicinska njega. Trenutno ne postoji lijek za emfizem. Čak i ako prestanete pušiti, postojeća oštećenja pluća neće se moći potpuno izliječiti. Međutim, emfizem se može usporiti primjenom odgovarajućeg liječenja, posebno ako se s odgovarajućom terapijom započne u ranim fazama bolesti.

 

Važno je znati da… 

  1. Konzumiranje cigareta je najčešći uzrok emfizema. Većina ljudi s dijagnozom emfizema su dugogodišnji pušači.
  2. Emfizem uzrokuje oštećenje malih zračnih mjehurića (alveola) u plućima. Ta oštećenja smanjuju površinu za razmjenu kisika i ugljen dioksida u plućima.
  3. Emfizem uzrokuje suženje disajnih puteva i gubitak elastičnosti pluća. To dovodi do hronične opstrukcije disajnih puteva, što otežava izdisanje.
  4. Nažalost, emfizem je progresivna bolest i nema potpunog izlječenja. Međutim, simptomi se mogu ublažiti i napredovanje bolesti se može usporiti odgovarajućim tretmanom.
  5. Osobe s teškim emfizemom često koriste kisik terapiju kako bi poboljšali opskrbu tijela kisikom. To može pomoći u smanjenju simptoma poput kratkog daha.
  6. Iako je pušenje glavni faktor rizika, postoji i genetska komponenta. Osobe s pozitivnom porodičnom anamnezom emfizema imaju veći rizik od razvoja bolesti.
  7. Emfizem i hronični bronhitis često se pojavljuju zajedno kao dio opstruktivnih bolesti pluća. Ovo se naziva hronična opstruktivna bolest pluća (KOPB).
  8. Najbolji način za smanjenje rizika od emfizema je prestanak pušenja i izbjegavanje izloženosti štetnim tvarima koje mogu oštetiti pluća, poput industrijskih hemikalija i zagađenja zraka.
  9. Ponekad se koristi hirurški postupak zvan bullectomy kako bi se uklonili veliki mjehurići zraka koji se formiraju u plućima kod pacijenata s emfizemom. Ovaj postupak može poboljšati disanje.
  10. Emfizem je često dijagnosticiran kod starijih osoba, posebno kod onih koji su dugogodišnji pušači. Međutim, može se javiti i kod mlađih ljudi, obično zbog genetskih faktora.