Skip to main content

Duboka venska tromboza

Šta je duboka venska tromboza?

Duboka venska tromboza je zgrušavanje krvi u dubokim venama, odnosno formiranje tromba i to najčešće u predjelu potkoljenice ili na samoj natkoljenici. Najčešće obuhvata donje udove i, iako, u pravilu, nije opasna po život može izazvati komplikacije poput plućne embolije ili hronične venske insuficijencije što može ugroziti zdravlje, ali i život pacijenta.

 

Najčešći simptomi duboke venske tromboze

Duboka venska tromboza najčešće se manifestuje bolovima u nogama ili njihovim oticanjem, mada se može razviti i napredovati i bez simptoma. 

Ostali simptomi su:

  • Grčevi u nozi
  • Promjene na koži koje uključuju crvenilo, ljubičaste ili plavkaste modrice 
  • Osjećaj žarenja ili topline u nozi (ili ruci) u kojoj se formirao tromb
  • Vene koje su izraženije nego inače
  • Bol u abdomenu
  • Glavobolja

Jedan od tačnijih simptoma venske tromboze je bol pri podizanju stopala zahvaćene noge, takozvani Homanov znak. Ukoliko osjetite ovaj ili bilo koji drugi simptom, neophodno je da čim prije potražite ljekarsku pomoć jer duboka venska tromboza može dovesti do plućne embolije koja može rezultirati smrću. Simptomi plućne embolije su: nedostatak zraka, otežano disanje, hladan znoj, ubrzan puls, nepravilan rad srca, iskašljavanje krvi te gubitak svijesti. 

 

Šta uzrokuje duboku vensku trombozu?

S obzirom da je glavni uzročnik duboke venske tromboze tromb koji se može formirati u bilo kojem dijelu venskog sistema i na taj način prouzrokovati začepljenje, bilo šta što opstruira normalan protok krvi ili pravilno zgrušavanje, može biti razlog za nastanak duboke venske tromboze. 

Različiti faktori mogu biti okidači za formiranje krvnog ugruška, a neki od najčešćih su:

  • Oštećenje vena prilikom operacije, infekcije ili povrede
  • Konzumiranje duhanskih proizvoda 
  • Trudnoća, pretilost – jer se u ovim slučajevima povećava pritisak na noge i na zdjelicu
  • Nedovoljna fizička aktivnost (posebno za vrijeme dalekih putovanja automobilom, avionom i ostalim prevoznim sredstvima ili za vrijeme hospitalizacije zbog nekog drugog zdravstvenog stanja)
  • Druge bolesti ili stanja poput: karcinoma, srčanih oboljenja, Kronove bolesti, ulceroznog kolitisa i mnogih drugih
  • Nasljedni faktor
  • Varikozne vene
  • Korištenje oralne kontracepcije ili neke druge hormonalne terapije
  • Virus COVID 19

Ponekad se duboka venska tromboza dogodi bez ikakvog očitog razloga i tada govorimo o neisprovociranoj, odnosno idiopatskoj venskoj trombozi.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnozu uspostavlja doktor, najprije fizičkim pregledom, analizom oteklina, a potom saslušavanjem pacijentovih simptoma. Testovi koji potvrđuju duboku vensku trombozu su D-dimer (protein koji se nalazi u krvi i koji, ako je povišen, potvrđuje dijagnozu duboke venske tromboze), color doppler ili ultrazvuk koji će najtačnije potvrditi prisustvo tromba.

Kako je i ranije naglašeno, duboka venska tromboza nastaje kao posljedica stvaranja ugruška u krvi i zato je, za rješavanje ovog stanja, preporučljivo koristiti antikoagulantne lijekove čiji je zadatak da razrijede krv. Osim što smanjuju otekline i ugrušak, smanjuju i mogućnost napretka bolesti te sprečavaju komplikacije poput plućne embolije. No s ovim, ali i svim ostalim lijekovima je potrebno biti na oprezu, uzimati ih tačno onako kako je doktor preporučio i redovno raditi krvne pretrage kako bi se spriječio nastanak hemoragije (izlaska krvi iz oštećenog krvnog suda).

 

Može li se duboka venska tromboza spriječiti?

Prevencija duboke venske tromboze je moguća, čak i ako ste pod rizikom za razvoj ovog stanja. Redovno i pravilno korištenje kompresivnih čarapa, kretanje i fizička aktivnost su prvi koraci za sprečavanje ove pojave. Ako putujete na daleki put pravite pauzu i prošetajte svakih sat vremena kako bi krv procirkulisala. Nikada ne držite prekrižene noge. Ako niste u prilici da pravite česte pauze, možete odraditi nekoliko jednostavnih vježbica koje uključuju podizanje peta dok su prsti na podu. 

Prestanak konzumacije duhanskih proizvoda je također preporučljivo ukoliko želite održati dobro zdravlje vašeg venskog sistema, ali i cjelokupnog tijela. Zlatno pravilo za dobro zdravlje i sprečavanje gotovo svih bolesti je održavanje optimalne tjelesne težine, pa tako i za minimiziranje rizika za razvoj duboke venske tromboze. 

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Duboka venska tromboza, u pravilu, nije opasno stanje ako se na vrijeme dijagnosticira  te se odmah započne s liječenjem. Za adekvatno liječenje neophodna je hospitalizacija pacijenta kako bi se spriječile potencijalne komplikacije, podizanje trombom zahvaćene noge na povišen položaj te mirovanje. Liječenje, u prosjeku, traje od sedam do deset dana, nakon čega je obavezno nošenje kompresivne čarape, kretanje te korištenje propisanih lijekova. Najčešća komplikacija koja nastaje zbog duboke venske tromboze je embolija pluća. Kada tromb poraste i počne se kretati vaskularnim sistemom, njegovi djelići se mogu otkinuti i otputovati skroz do pluća. Ako začepi neki od krvnih sudova koji opskrbljuje pluća krvlju, može prekinuti taj dotok što najčešće ima fatalne posljedice. Zatajenje srca (zbog začepljenja arterija trombom ili njegovim djelićima) i postflebitički sindrom (što označava oslabljen venski protok) također mogu biti komplikacije koje se dovode u vezu sa dubokom venskom trombozom. 

 

Važno je znati da…

  1. Duboka venska tromboza (Trombophlebitis profunda) spada u najčešće bolesti perifernog venskog sistema.
  2. Zdrava ishrana, hidratacija, redovna fizička aktivnost smanjuju rizik od bolesti srca i krvnih sudova, uključujući I razvoj duboke venske tromboze. 
  3. Duboka venska tromboza je najčešći uzročnik plućne embolije.
  4. Žene su pod većim rizikom za razvoj trombova za vrijeme trudnoće i korištenja kontracepcijskih ili estrogenskih terapija, ali su općenito muškarci podložniji ovoj bolesti.
  5. Zbog komplikacija uvjetovanih dubokom venskom trombozom godišnje umre više ljudi nego od oboljenja poput HIV-a, raka dojki te saobraćajnih nesreća.