Dijabetes tip 1
Šta je dijabetes tip 1?
Dijabetes tip 1 je hronična, autoimuna bolest koja sprečava pankreas da proizvodi inzulin. Inzulin je vrlo važan hormon koji reguliše nivo šećera u krvi, a koji potom odlazi u stanice koje tijelo opskrbljuju energijom. Kada tijelo ne raspolaže dovoljnim količinama inzulina, nivo šećera u krvi raste što dovodi do hiperglikemije (visokog nivoa šećera u krvi). Hiperglikemija onemogućava tijelu da hranu koja se unosi u organizam koristi kao energiju što, ako se ne liječi, može izazvati niz ozbiljnih oboljenja, pa čak i smrt. Dijabetes tip 1 se nekada nazivao juvenilni dijabetes jer se najčešće dijagnosticirao djeci i adolescentima, no vrijeme je ipak pokazalo da od ove bolesti može oboljeti bilo ko, bez obzira na godine i spol. Dijabetes tip 1 se još naziva i inzulin ovisni dijabetes jer je, nakon njegovog dijagnosticiranja, neophodno doživotno koristiti sintetički inzulin.
Najčešći simptomi dijabetesa tip 1
Simptomi dijabetesa tip 1 su na početku vrlo blagi i, kako gušterača proizvodi sve manje inzulina, počinju se pogoršavati. Neki od najčešćih simptoma s kojima se pacijenti suočavaju su:
- Neutaživa žeđ
- Česta potreba za uriniranjem, noćno mokrenje (što je alarmantno kod djece koja su imala duge periode bez ove pojave)
- Iznenadna glad
- Umor, iscrpljenost
- Gubitak tjelesne težine
- Zamagljen vid
- Problemi sa zacjeljivanjem rana
- Vaginalni osipi i svrbež (kod žena)
- Promjene raspoloženja, mrzovolja, konfuznost
- Zadah iz usta koji ima voćkast miris
Ako ste kod sebe ili svog djeteta primijetili bilo koji od navedenih simptoma, a uz to još i povraćate, osjećate mučninu ili bol u abdomenu, odmah se, bez ikakvog odlaganja, uputite na ljekarski pregled.
Šta uzrokuje dijabetes tip 1?
Tačan uzročnik nastanka dijabetesa tipa 1 je još uvijek nepoznat. Ono što je poznato jeste da se radi o autoimunoj bolesti koja, umjesto da potiče organizam da se brani od virusa i bakterija, greškom signalizira gušterači da uništava ćelije koje proizvode inzulin. Rizični faktori su i genetika te izloženost virusima i ostalim nezdravim, toksičnim faktorima.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Dijagnozu dijabetesa tipa 1 uspostavlja endokrinolog, analizom simptoma, fizičkim pregledom te laboratorijskim analizama krvi. Rezultati koji potvrđuju da se radi o dijabetesu tipa 1, obično pokazuju nivo šećera u krvi iznad 7 i to nakon noćnog posta, odnosno bez konzumacije namirnica. Nakon potvrđene dijagnoze, pacijent se upućuje na detaljne analize krvi, očni i neurološki pregled kako bi se ustanovilo da li je bolest uznapredovala ili oštetila određene organe.
Liječenje dijabetesa tipa 1 sastoji se od uzimanja inzulina nekoliko puta dnevno, edukacije pacijenta o zdravom stilu prehrane te načinima praćenja nivoa šećera u krvi. Količina inzulina koji se dnevno koristi usklađuje se prema: kilaži, godinama, vrsti i jačini fizičke aktivnosti koju upražnjavate, hrani koju jedete te nivou šećera u trenutku mjerenja. Ukoliko se protokol liječenja ne poštuje, ne prati se nivo šećera u krvi, može doći do ozbiljnih stanja, a neka od njih su hipoglikemija (pad nivoa šećera u krvi ispod 2,5, a najčešće se dešava zbog preskakanja obroka, neadekvatne ishrane ili jake tjelovježbe), hiperglikemija (porast šećera u krvi) te ketoacidoza koja je u nekim slučajevima opasna po život. Ketoacidoza nastaje kada organizam nije u mogućnosti da dobije energiju iz glukoze, onda je on sam stvara razgrađujući masti i mišiće. Tada dolazi do gubitka kilograma iako se prehrana nije promijenila. Zbog razgrađivanja masti dolazi do porasta ketona – proizvoda metabolizma masti, a njihov porast u krvi može dovesti do mučnine i, na koncu do smrtnog ishoda.
Može li se dijabetes tip 1 spriječiti?
Nažalost, dijabetes tipa 1 se ne može spriječiti. Preporučljivo je da, ako imate genetsku predispoziciju za razvoj ove bolesti, razmislite o testovima koji će izmjeriti nivo antitijela, čije će prisustvo ukazati na mogućnost potencijalnog oboljenja. Ova vrsta testova omogućava pacijentima da otkriju bolest u najranijoj fazi i da odmah počnu djelovati kako bi umanjili simptome i spriječili potencijalne komplikacije koje šećerna bolest može donijeti sa sobom.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Dijabetes tip 1 je vrlo izazovno, hronično stanje za čije liječenje je neophodno doživotno uzimati sintetički inzulin, nekoliko puta na dan. Promjene ishrane i životnih navika, pravilno doziranje inzulina vam može omogućiti aktivan život, no, nažalost, ovaj vid oboljenja sa sobom nosi niz rizika od različitih bolesti, tako da postoji velika vjerovatnoća da će pacijenti, tokom života, razviti neku od njih. Iako istraživači svakodnevno naporno rade na traženju lijeka, još uvijek ne postoji metoda koja bi dovela do potpunog izlječenja.
Pacijentima kojima prvih dvadeset godina od potvrđivanja dijagnoze prođe bez komplikacija, prognoze su vrlo dobre. No, nažalost, brojne su komplikacije do kojih, zbog ove bolesti može doći, a neke od njih su: problemi s očima, oštećenja na nogama (zbog kojih može doći do gangrene), srčane komplikacije, hipertenzija (povišen krvni pritisak), problemi sa desnima i zubima, neurološki problemi, problemi s bubrezima, oštećenja krvnih žila (neuropatija) te moždani udar.
Pacijenti sa dijagnozom dijabetesa tipa 1 moraju strogo voditi računa o ishrani, bazirati se na unos voća, povrća i cjelovitih žitarica, a slatkiše, proizvode od bijelog brašna i industrijski prerađene namirnice u potpunosti izbjegavati. Ova vrsta ishrane pogodna je za održavanje dobrog zdravlja za sve ljude, bez obzira da li imaju neku dijagnozu ili ne. Preporučljiva je i redovna tjelovježba te praćenje unosa ugljikohidrata.
Bilo koji simptom ili stanje koje vam se učini neobičnim, razlog je za odlazak po stručnu pomoć. Uvijek slušajte signale koje vam šalje vaše tijelo i ne zanemarujte ih, šećerna bolest je vrlo ozbiljno stanje, pa su praćenje i brzo reagovanje od suštinske važnosti za izbjegavanje komplikacija.
Važno je znati da…
- Osnovna razlika između dijabetesa tip 1 i dijabetesa tip 2 je u činjenici da tip 2 inzulin proizvodi u malim količinama, dok tip 1 uopšte nije u mogućnosti proizvoditi inzulin. Tip 1 je rjeđi, a tip 2 se češće dijagnosticira pacijentima. Dijabetes tip 1 češći je kod mlađih osoba, dok je dijabetes tip 2 češće dijagnosticiran kod starijih osoba (podaci su statistički, a obje vrste dijabetesa može dobiti bilo koja osoba, bez obzira na spol i dob).
- Dijabetes tip 1 najčešće se dijagnosticira djeci u dobi od 4-6 godina, te tinejdžerima u dobi od 10-14 godina.
- Dijabetes tip 1 se dijagnosticira vrlo rijetko, smatra se da svega 7-10 posto svih šećernih bolesti otpada na dijabetes tip 1.
- Uloga inzulina u organizmu – pankreas šalje inzulin u krvotok, nakon čega se inzulin širi tijelom i omogućava šećeru da uđe u ćelije. Inzulin, potom, snižava nivo šećera u krvi, jer on ima veoma važan zadatak u organizmu: da ne dopušta porast šećera u krvi iznad normalne granice, i to na način da dio viška šećera pretvori u energiju, a ostatak uskladišti kao rezervu u mišićima, jetri i masnom tkivu.
- Uloga šećera (glukoze) u organizmu – izvor šećera je hrana i jetra koje ga šalju u krvotok gdje, zahvaljujući inzulinu, ulazi u ćelije, hrani ih i pomaže im proizvesti energiju. Višak šećera jetra pohranjuje u obliku glikogena. Kada je nivo glukoze u organizmu nizak (ako niste dugo objedovali) jetra pohranjeni glikogen pretvara ponovo u glukozu. Na taj način je nivo šećera kod zdravih osoba većinom u balansu.
- Simptomi poput: bljedoće kože, vrtoglavice, zbunjenosti, neutažive gladi, znojenja, drhtavice, zamagljenog vida, teškoća u govoru ili padanja u nesvijest nikada ne smijete zanemarivati ili prepustiti slučaju već odmah morate potražiti ljekarsku pomoć jer to mogu biti simptomi nekog od stanja koja smo naveli u prethodnom dijelu teksta, a koja mogu biti opasna po život.