Celijakija
Šta je Celijakija?
Celijakija je autoimuni, obično nasljedni poremećaj koji kod oboljelih uzrokuje osjetljivost na gluten. Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži, a koji tijesto čini elastičnim i jednostavnijim za žvakanje.
Kada neko sa celijakijom konzumira neku od namirnica koje sadrže gluten javlja se reakcija organizma u vidu oštećenja sluznice crijeva. Kada je sluznica oštećena, crijeva nisu u mogućnosti da vrše funkciju probave niti apsorpcije hranjivih tvari iz namirnica što može dovesti do pothranjenosti, smanjenja gustine kostiju, nedostatka vitamina, pobačaja, neplodnosti, ali i niza drugih oboljenja. Celijakija, iako se često poistovjećuju, nije isto što i intolerancija ili osjetljivost na gluten. Ljudi sa intolerancijom na gluten mogu imati simptome celijakije, no kod njih ne dolazi do oštećenja crijeva koje je posljedica celijakije, odnosno imunološki odgovor organizma na konzumaciju glutena.
Najčešći simptomi Celijakije
Jako je važno razlikovati Celijakiju od alergije na hranu. Alergijske reakcije na hranu dovode do svrbeža, otežanog disanja ili crvenila očiju, dok su simptomi Celijakije drugačiji. Simptomi Celijakije zabilježeni kod odraslih najčešće su:
- Anemija
- Bol u predjelu abdomena
- Nadutost, osjećaj sitosti iako niste konzumirali hranu, žgaravica
- Umor
- Gubitak tjelesne težine
- Neredovan menstrualni ciklus (kod žena)
- Neredovne stolice, ekstremno neugodnog mirisa, čudne boje i izgleda, dijareja ili zatvor
- Kostobolja (jer Celijakija uzrokuje smanjenje gustoće kostiju)
Celijakija se, u nekim slučajevima, dijagnosticira i u najranijem djetinjstvu, odnosno prije treće godine života. Djeca sa Celijakijom najčešće osjećaju slične simptome kao i odrasli, a ako celijakija sprečava djetetov organizam da apsorbuje potrebne nutrijente, moguće je da kod djece dođe do anemije, nervoze i razdražljivosti, oštećene zubne cakline, sporog rasta, poremećaja koncentracije i problema s učenjem… No, nemaju svi oboljeli navedene simptome. Neki ljudi godinama žive sa celijakijom, bez uspostavljene dijagnoze i simptoma, a bolest otkriju tek nakon što prođu niz različitih pretraga.
Šta uzrokuje Celijakiju?
Kao i kod većine automunih oboljenja, tačan uzrok celijakije još
uvijek nije ustanovljen. Indikativno je da se celijakija češće javlja kod žena nego kod muškaraca, te da od nje, u jednakoj mjeri obolijevaju i odrasli i djeca. Celijakija je često nasljedna.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Dijagnoza celijakije se utvrđuje nakon razgovora s vašim ljekarom, uz pretrage iz krvi i analize stolice. Nakon što navedeni nalazi budu gotovi, doktor pacijenta upućuje na dalje pretrage, koje mogu uključivati i endoskopiju kako bi ste ustanovilo da li je i koliku štetu celijakija nanijela crijevima. Doktor će vam pojasniti sve o novom načinu prehrane koji morate uvesti u svoju rutinu, a ako je organizam oštećen, vjerovatno propisati i određene vitamine koji će sanirati štetu i oporaviti organizam. Nekoliko sedmica pravilne ishrane i ponovo ćete se osjećati dobro. Ukoliko to nije slučaj, savjetujemo da se odmah obratite svom ljekaru.
Može li se celijakija spriječiti?
Iako medicina napreduje iz dana u dan, do danas nije potvrđeno da postoji bilo kakav način da se preventivno djeluje, odnosno da se spriječi pojava celijakije. Istraživanja pokazuju da, ako neko od članova vaše porodice ima celijakiju, šanse da i vi dobijete istu dijagnozu su 1 od 10. Celijakija se često javlja i kod ljudi sa dijagnozama Hašimotovog tireoditis, Downovog sindroma, Multiple skleroze, Lupusa, Psorijaze, Dijabetisa tip 1, intolerancije na laktozu i mnogih drugih. No, ne mora značiti da, ako imate jedno od navedenih oboljenja, morate nužno dobiti i celijakiju.
Drugi oblici oboljenja
Celijakija, kao što smo već pojasnili, nije isto što i intolerancija na gluten, iako simptomi mogu biti vrlo slični. Kod intolerancije na gluten tijelo ne proizvodi antitijela koja napadaju crijevna tkiva i ostale organe, kao što je to slučaj kod celijakije, te ne dolazi do oštećenja organizma. No, i u jednom i u drugom slučaju, uz konsultacije sa doktorom, potrebno je iz prehrane u potpunosti isključiti proizvode sa glutenom.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Celijakija je neizlječiva autoimuna bolest, a za njeno liječenje nisu potrebne nikakve terapije. Ono što je neophodno je iz prehrane u potpunosti isključiti sve proizvode koje sadrže gluten. Ako nisu označeni kao „bez glutena“ ili „gluten free“ uvijek izbjegavajte sljedeće namirnice: hljeb, peciva, kolače, tjesteninu, pivo, žitarice, palačinke, grickalice, kekse. Pažljivo pratite oznake na namirnicama, jer, iako se u prvi mah čini da određeni proizvodi nemaju veze s glutenom, mogu ih sadržavati zbog specifičnosti u načinima proizvodnje. Čitajte uputstva na energetskim pločicama, svim vrstama bombona, soja soseva, čipsa, preliva za salatu, supa, pomfirta i sličnih namirnica. Što se više budete informisali i učili o celijakiji, vaš život će biti potpuniji i sličniji onom kakav ste vodili prije pojave simptoma ovog oboljenja. Uz nekoliko jednostavnih promjena životnih navika moći ćete, bez problema, obavljati sve dnevne zadatke, putovati, raditi, objedovati u restoranima i slično, no neophodno je da pratite sastav hrane, ali i ostalih proizvoda. Vjerovali ili ne, čak i paste za zube i određeni lijekovi mogu sadržavati gluten, zato je jako važno da pronađete odgovarajuće proizvode koji vam neće škoditi.
Važno je znati da…
- Ne postoji terapija za borbu s celijakijom, jedini način da pacijent pomogne sebi jeste prestanak konzumacije proizvoda s glutenom
- Jako je teško uspostaviti dijagnozu celijakije – pretpostavlja se da prosječan pacijent čeka od šest do deset godina na tačno uspostavljanje dijagnoze
- Celijakija nije isto što i intolerancija na gluten
- Celijakija je nasljedna
- Broj slučajeva sa dijagnosticiranom celijakijom je, iz godine u godinu, u porastu
- Jedan od sto ljudi na svijetu ima Celijakiju
- Oboljeli od Celijakije mogu iskusiti više od 200 simptoma