Skip to main content

Buergerova bolest

Šta je Buergerova bolest?

Buergerova bolest je rijetko stanje koje se pojavljuje na rukama i nogama, odnosno arterijama i venama pomenutih udova. Ova bolest, također poznata i pod nazivom obliterirajući tromboangiitis, uzrokuje blokiranje krvnih žila (u kojima se mogu formirati i krvni ugrušci), što rezultira smanjenim protokom krvi u zahvaćena područja. Vremenom, nedostatak protoka krvi oštećuje ili uništava kožno tkivo što može dovesti do infekcija i gangrene, odnosno odumiranja tjelesnog tkiva. Buergerova bolest obično se prvo manifestuje na stopalima, a kasnije se može proširiti na krvne žile šaka. Krvni ugrušci se obično formiraju u malim venama ruku i nogu. Ono što je karakteristično za sve osobe koje su oboljele od Buergerove bolesti jeste da su svi konzumenti duhana i ostalih duhanskih proizvoda. Progresija ove bolesti može se spriječiti isključljivo prestankom korištenja svih oblika duhana. U slučajevima kada pacijent ne prekine ovu naviku, kao jedina opcija liječenja preostaje operacija, odnosno amputacija prstiju na rukama i nogama.

 

Najčešći simptomi Buergerove bolesti

Simptomi Buergerove bolesti uključuju sljedeće pojave:

  • Trnce ili osjećaj utrnulosti u prstima ruku ili nogu.
  • Promjene boje kože na rukama i stopalima koje mogu biti blijedo sive, crvene ili plave boja. Ove promjene boje mogu biti lakše ili teže primijetne, ovisno o boji kože.
  • Bijeli prsti na rukama i nogama koji postaju plavi kada su izloženi hladnoći, što je poznato kao Raynaudova pojava. Intenzitet ovih promjena boje zavisi od individualnog tona kože.
  • Bol u stopalima koja se javlja pri hodanju. Bol može otežati hodanje, posebno kada se radi o većoj udaljenosti.
  • Bolne otvorene rane na prstima ruku i nogu. Bol u prstima može postati jaka i može se pojaviti čak i za vrijeme mirovanja.
  • Upala vena neposredno ispod površine kože zbog prisutnosti krvnog ugruška.

 

Šta uzrokuje Buergerovu bolest?

Uzrok nastanka Buergerove bolesti nije poznat, no ono što je poznato je da je ova bolest direktno povezana sa konzumiranjem duhana i duhanskih proizvoda, a stručnjaci vjeruju da je to zbog hemikalija koje su prisutne u duhanu i koje mogu oštetiti sluznicu krvnih sudova.

Stručnjaci također vjeruju i da neki ljudi mogu imati genetske faktore koji povećavaju vjerovatnoću za razvoj Buergerove bolesti. Također, postoji mogućnost da se bolest javlja kada imunološki sistem tijela greškom napada zdravo tkivo. Ostali faktori rizika za razvoj Buergerove bolesti uključuju višegodišnju upotrebu marihuane (kanabisa), te dugotrajne infekcije desni. 

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Za Buergerovu bolest ne postoji posebno određen test niti lijek. Uobičajna praksa za dijagnosticiranje ove bolesti jeste podvrgavanje pacijenta testovima koji potvrđuju, odnosno isključuju ostala stanja i bolesti za koje su specifični isti simptomi. 

Ovi testovi mogu uključivati:

  • Krvne testove koji provjeravaju potencijalnu prisutnost dijabetesa, poremećaja zgrušavanja krvi ili autoimunih bolesti poput skleroderme ili lupusa.
  • Pregled arterija na rukama i stopalima: korištenjem manžeta tlakomjera i ultrazvuka može se procijeniti protok krvi kroz ruke i stopala. Ovaj test se često provodi u specijaliziranim vaskularnim laboratorijima, ali može se izvesti i u ordinaciji. Također se mogu provesti i drugi testovi kako bi se procijenio protok krvi u kožu.
  • CT ili MRI skeniranje krvnih sudova - ovi testovi prikazuju protok krvi kroz arterije. Prije snimanja, može se injicirati posebna boja putem intravenske (IV) linije kako bi se arterije jasnije prikazale na slikama.
  • Angiografija ruku i stopala - ovaj invazivni test omogućava zdravstvenim radnicima da vide blokade u vrlo malim krvnim žilama ruku i stopala. Duga, tanka fleksibilna cijev, poznata kao kateter, umeće se u krvnu žilu. Kontrastna boja se ubrizgava kroz kateter u arterije srca. Boja pomaže jasnijem prikazu arterija na rendgenskim slikama i video zapisima.

Za Buergerovu bolest ne postoji poznat lijek. Najvažniji tretman je prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskih proizvoda, uključujući cigarete, nikotinske flastere, elektronske cigarete te marihuanu. 

Tretmani za simptome Buergerove bolesti uključuju lijekove, kompresijsku terapiju i operaciju. Lijekovi mogu poboljšati protok krvi i uključivati lijekove za regulaciju krvnog pritiska, kao i aspirin radi prevencije krvnih ugrušaka. Za teže simptome ponekad se koristi Bosentan. Kompresijska terapija koristi pumpanje zraka kako bi poboljšao protok krvi, primjenjujući pritisak na zahvaćeno područje kroz nošenje kompresijskog rukava ili čarape. U nekim slučajevima može biti potrebna  hirurška intervencija, odnosno uklanjanje inficiranih prstiju, ruke ili noge (amputacija).

 

Može li se Buergerova bolest spriječiti?

Kako biste se zaštitili od nastanka Buergerove bolesti, preporučuje se da se potpuno suzdržite od pušenja te upotrebe bilo koje vrste duhana. To uključuje izbjegavanje upotrebe nikotinskih flastera, kao i konzumaciju marihuane.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Budući da ne postoji lijek za Buergerovu bolest, pacijent će se suočavati sa simptomima dok god ne prestane konzumirati duhanske proizvode, što, u većini slučajeva značajno poboljšava tok i progres bolesti. Međutim, u nekim slučajevima, posebno kada pacijent ne prekine pušenje, ipak će biti potrebni lijekovi i, eventualno, operativni zahvati. 

Dužina trajanja Buergerove bolesti varira, tačnije, simptomi obično traju između jedne i četiri sedmice, ali se često vraćaju. Najbolji način za kontrolu simptoma Buergerove bolesti je potpuno prekidanje konzumacije svih duhanskih proizvoda, nikotina i marihuane, a ukoliko se to ne dogodi, Buergerova bolest može uzrokovati smanjen protok krvi u ruke i stopala. Kako bolest napreduje, zahvaćena područja kože i tkiva ne dobivaju dovoljno krvi, što rezultira bolnim otvorenim ranama koje ne zacjeljuju. Ove rane mogu dovesti do komplikacija koje se nazivaju gangrena. Simptomi gangrene uključuju tamnu ili plavu kožu, gubitak osjetila u zahvaćenom prstu na ruci ili nozi, te neugodan miris iz tog područja. Gangrena je ozbiljno stanje koje obično zahtijeva hirurški zahvat kako bi se uklonio zahvaćeni prst na ruci ili nozi te drugo, oštećeno tkivo.

 

Važno je znati da…

  1. Buergerova bolest, također poznata kao tromboangiitis obliterans, dobila je ime po austrijskom liječniku Leo Buergeru. Leo Buerger prvi je detaljno opisao i identificirao ovu bolest u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću.
  2. Buergerova bolest je rijetka bolest koja se najčešće javlja kod mladih odraslih osoba u dobi između 20 i 40 godina. Muškarci su češće pogođeni od žena.
  3. Konzumiranje duhanskih proizvoda je najvažniji faktor rizika za razvoj Buergerove bolesti. U stvari, gotovo svi pacijenti s ovom bolešću su dugotrajni pušači ili bivši pušači.
  4. Glavni simptomi Buergerove bolesti su bol, upala i smanjena cirkulacija u ekstremitetima. To može rezultirati gangrenom (odumiranjem tkiva) i, u težim slučajevima, amputacijom ekstremiteta.
  5. Tačan uzrok Buergerove bolesti još uvijek nije potpuno razumljiv. Iako je pušenje povezano s bolešću, mehanizmi koji dovode do razvoja bolesti još nisu jasni.
  6. Postoji teorija da je Buergerova bolest rezultat autoimune reakcije u kojoj imunološki sistem napada krvne žile. Međutim, ova teorija nije potvrđena.
  7. Najvažnija mjera prevencije i liječenja Buergerove bolesti je potpuno prestati s pušenjem. Uklanjanje izloženosti duhanskom dimu može usporiti napredovanje bolesti i smanjiti rizik od komplikacija.
  8. Buergerova bolest ponekad može biti povezana s drugim autoimunim bolestima kao što su reumatoidni artritis ili sistemski lupus eritematozus.