Skip to main content

Bradikardija

Šta je bradikardija?

Bradikardija je medicinski pojam koji ukazuje na smanjen broj otkucaja srca, što znači da srce kuca manje od 60 puta u minuti. Za određene pacijente, bradikardija može predstavljati izazov, posebno kada broj otkucaja srca u stanju mirovanja padne ispod normalnog raspona od 60 do 100 otkucaja u minuti (kod odraslih osoba). Bradikardija postaje ozbiljna kada srce postane presporo za učinkovito pumpanje krvi obogaćene kisikom u kompletno tijelo. U takvim slučajevima, mogu se pojaviti simptomi kao što su vrtoglavica, snažan umor, osjećaj slabosti i nedostatak zraka. No, ponekad bradikardija ne izaziva simptome ni komplikacije. Važno je napomenuti da sporiji rad srca nije uvijek problem. Na primjer, kod nekih ljudi, posebno zdravih mladih odraslih i treniranih sportaša, normalno je da broj otkucaja srca u mirovanju bude između 40 i 60 u minuti, posebno za vrijeme sna.

Kada bradikardija postane ozbiljna i počne stvarati probleme, moguće je da će biti potrebna ugradnja pejsmejkera kako bi se srcu omogućilo da održava odgovarajući ritam.

 

Najčešći simptomi bradikardije

Usporen rad srca, odnosno bradikardija, može dovesti do nedostatka kisika u mozgu i drugim organima, što može rezultirati sljedećim znakovima i simptomima:

  • Bolovi u prsima
  • Kratkoća daha
  • Problemi s koncentracijom i pamćenjem
  • Vrtoglavica, zbunjenost, dezorijentisanost
  • Brzo umaranje tokom fizičke aktivnosti
  • Osjećaj umora, razdražljivost, uznemirenost
  • Gubitak svijesti (sinkopa) 
  • Otežano disanje
  • Lupanje srca

 

Šta uzrokuje bradikardiju?

Bradikardija može nastati iz različitih razloga no najčešće pogađa ljude iznad 65 godina jer srce, starenjem, prirodno usporava svoj rad. Među ostalim, čestim uzrocima bradikardije su: 

  • Neravnoteža elektrolita u tijelu - nedostatak esencijalnih elektrolita poput kalcija, magnezija i kalija može negativno uticati na ritam srca.
  • Anoreksija nervoza - ovaj poremećaj prehrane može dovesti do bradikardije.
  • Upala – najčešće unutrašnje obloge srca (endokarditis), srčanog mišića (miokarditis) ili perikardijalne vrećice koja okružuje srce (perikarditis).
  • Infekcije - bakterijske infekcije (posebno infekcije grla), mogu oštetiti srce i srčane zaliske ako se pravovremeno ne liječe.
  • Reumatska groznica i reumatska bolest srca - nepravilno liječena bakterijska infekcija grla može dovesti do razvoja ovih stanja i nekoliko godina kasnije.
  • Lajmska bolest - bolest uzrokovana bakterijama prenesenim ugrizom krpelja može, ako se adekvatno ne liječi, uticati na srce.
  • Chagasova bolest - ova bolest, također poznata kao "bolest poljupca", uzrokovana je parazitima koji se prenose ugrizima insekata.
  • Sindrom bolesnog sinusa - ovaj poremećaj povezan je s nepravilnostima u prirodnom srčanom stimulatoru, poznatom kao sinoatrijski (SA) čvor.
  • Blokada srca - ovaj širok pojam obuhvata prekide u električnom sistemu srca, što može usporiti ili blokirati normalni ritam srca.
  • Upotreba određenih lijekova - neke vrste lijekova, uključujući beta-blokatore, blokatore kalcijevih kanala, lijekove protiv aritmija i druge, mogu uzrokovati bradikardiju.
  • Srčane operacije - hirurški zahvati na srcu, poput popravka urođenih srčanih mana ili zamjene zalizaka, mogu dovesti do bradikardije.
  • Radioterapija - terapija zračenjem može uzrokovati nuspojave koje utiču na srce.

Ostali faktori koji mogu biti povezani s bradikardijom uključuju srčani udar, zastoj srca, koronarnu bolest, Duchenneovu mišićnu distrofiju, sindrom dugog Q-T intervala, lupus, reumatoidni artritis, sklerodermiju, ozljede ili traume, hipotermiju, hipotireozu, apneju za vrijeme spavanja te intrakranijalnu hipertenziju.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Da bi se utvrdilo prisustvo bradikardije, kardiolog će obično obaviti fizički pregled i auskultirati (poslušati) srce stetoskopom. Za vrijeme ovog postupka, ljekar vas može pitati o simptomima i vašem zdravstvenom stanju.

Kako bi precizno dijagnosticirao bradikardiju i identificirao moguće srčane probleme koji uzrokuju spor rad srca, ljekar može predložiti različite testove, ali i krvne pretrage kako bi isključio druge faktore koji mogu pridonijeti sporim otkucajima srca, kao što su infekcije, hipotireoza ili neravnoteža elektrolita.

Testovi uključuju sljedeće:

  • Elektrokardiogram (EKG ili ECG) - osnovni test za dijagnosticiranje bradikardije. EKG, nakon što kardiolog postavi elektrode na prsa, ruke i noge, mjeri električnu aktivnost srca. Ove elektrode povezuju se s računarom koji bilježi rezultate. EKG može ukazati na usporen ili ubrzan rad srca ili otkucaje srca koji nisu uobičajeni. Budući da EKG ne može otkriti bradikardiju ako se spor rad srca ne pojavi tokom testiranja, kardiolog može preporučiti nošenje prijenosnih EKG uređaja kao što su Holter monitor ili snimač događaja.
  • Holter monitor - uređaj se nosi na tijelu i neprestano prati srčane ritmove tokom 24 sata ili duže.
  • Snimač događaja - sličan Holter monitoru, ovaj uređaj bilježi srčane ritmove tokom određenih vremenskih intervala, obično 30 dana. Snimač događaja može automatski zabilježiti nepravilnosti u srčanom ritmu ili zahtijevati pritisak na dugme kada osjetite simptome.

Osim EKG-a i praćenja, kardiolog može preporučiti dodatne testove kako bi bolje shvatio uticaj bradikardije na zdravlje pacijenta, uključujući test nagibnog stola ili test tjelesnog opterećenja. Studija spavanja također se može provesti ako postoji sumnja da bradikardiju uzrokuju problemi s disanjem tokom spavanja.

Tretman bradikardije zavisi od ozbiljnosti simptoma i uzročnika sporih otkucaja srca. Ukoliko pacijent nema simptome liječenje mu možda neće ni biti potrebno.

Liječenje bradikardije može uključivati promjene u načinu života, prilagodbe lijekova ili upotrebu medicinskog uređaja poznatog kao pejsmejker. U slučaju da temeljni zdravstveni problem, kao što su bolest štitnjače ili apneja tokom spavanja, uzrokuje usporen rad srca, tretman tog osnovnog stanja može riješiti bradikardiju.

Lijekovi

Mnogi lijekovi, uključujući one koji se koriste za liječenje drugih srčanih problema, mogu izazvati bradikardiju. Važno je uvijek informisati svog ljekara o svim lijekovima koje uzimate, uključujući i one koji su dostupni bez recepta. Ako je lijek koji koristite povezan s bradikardijom, kardiolog može razmotriti smanjenje doze ili promjenu u terapiji.

Hirurški postupci i drugi zahvati

Kada druge metode liječenja nisu učinkovite, a simptomi bradikardije su ozbiljni, za regulaciju srčanog ritma može biti potrebna ugradnja medicinskog uređaja poznatog kao pejsmejker. Pejsmejkeri djeluju samo kad je to potrebno, tj. kada srce kuca presporo. U takvim trenucima, pejsmejker šalje električne impulse srcu kako bi ubrzao otkucaje.

Ugradnja pejsmejkera zahtijeva hirurški postupak. Jedna ili više elektroda umetnute su u glavnu venu ispod ili blizu ključne kosti i vođene do srca uz pomoć X-zraka kao vodiča. Jedan kraj svake elektrode pričvršćen je za odgovarajuće područje u srcu, dok je drugi kraj pričvršćen za uređaj (generator pulsa) koji je implantiran ispod kože ispod ključne kosti.

Pejsmejkeri bez elektroda su manji i obično zahtijevaju manje invazivan hirurški postupak za ugradnju uređaja.

 

Može li se bradikardija spriječiti?

Bradikardiju mogu izazvati određeni lijekovi, posebno ako se koriste u visokim dozama, stoga je ključno pridržavati se uputa za uzimanje lijekova. Iako se bradikardija obično ne može spriječiti, postoje preporuke za smanjenje rizika od srčanih problema koje ljekari često naglašavaju. Evo nekoliko koraka koje možete poduzeti kako biste očuvali zdravlje srca:

  • Redovno vježbajte - konsultujte se s ljekarom kako biste dobili preporuke o vrsti i trajanju tjelovježbe koja je najprikladnija za vas.
  • Pravilno se hranite – ishranu bazirajte na zdravim namirnicama koje uključuju uključuje nizak nivo masti, soli i šećera, te jela bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama.
  • Održavajte zdravu tjelesnu težinu - prekomjerna tjelesna masa povećava rizik od srčanih bolesti, stoga se potrudite održavati zdravu tjelesnu težinu.
  • Kontrolišite krvni pritisak i nivo holesterola - ako imate visoki krvni pritisak, dijabetes ili visoke nivoe holesterola, slijedite upute ljekara i redovno pratite svoje stanje.
  • Nemojte pušiti – jer prestanak pušenja može znatno smanjiti rizik od srčanih problema.
  • Konzumirajte alkohol umjereno - ako pijete alkohol, činite to umjereno, pridržavajući se preporučenih ograničenja.
  • Izbjegavajte stresne situacije - naučite tehnike opuštanja, redovno vježbajte i izbjegavajte situacije koje vas uznemiravaju.
  • Redovno idite na sistematske preglede - idite na planirane medicinske preglede i odmah obavijestite svog ljekara o bilo kakvim promjenama ili simptomima koji se pojave.

Ako već imate dijagnosticiranu srčanu bolest, važno je pridržavati se plana liječenja i obavještavati svog ljekara o bilo kakvim promjenama ili novim simptomima kako biste svoje zdravstveno stanje držali pod kontrolom.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Mnogim ljudima bradikardija ne izaziva simptome i ne predstavlja problem, posebno ako su u dobrom fizičkom stanju. Ako pacijent ima simptome ili poteškoće zbog bradikardije, ranom dijagnozom i liječenjem vjerojatno će poboljšati rad svog srca. Odgađanje liječenja, posebno kada bradikardija proizlazi iz određenih zdravstvenih stanja, obično povećava rizik od komplikacija ili smrtonosnog ishoda.

Trajanje bradikardije varira i ovisi o temeljnom uzroku. Ako je uzrok bradikardije lijek (bilo na recept ili onaj koji se može dobiti bez recepta) ili drugo privremeno stanje, vjerojatno će i bradikardija biti kratkotrajna. Ako osjećate simptome koji vam utiču nepovoljno na kvalitet života možda će biti potrebno redovno uzimanje lijekova ili ugradnja srčanog stimulatora (operativnim putem) kako bi se održao normalan srčani ritam.

 

Važno je znati da… 

  1. Normalna brzina otkucaja srca može se razlikovati od osobe do osobe, pa ono što je normalno za jednu osobu može biti bradikardija za drugu. Na primjer, sportaši i osobe koje redovno vježbaju često imaju nižu normalnu brzinu otkucaja srca.
  2. Postoje različite vrste bradikardije, uključujući sinusnu bradikardiju (spori srčani ritam uzrokovan problemima sa sinusnim čvorom), atrioventrikularnu (AV) blokadu (spora provodljivost električnih impulsa između gornjih i donjih komora srca) te bradikardiju uzrokovanu lijekovima, bolestima ili ozljedama srca.
  3. Bradikardija može uzrokovati simptome poput vrtoglavice, nesvjestice, umora, otežanog disanja i slabosti. Međutim, neki pacijenti mogu imati bradikardiju bez ikakvih simptoma. 
  4. Bradikardija može biti uzrokovana različitim faktorima, uključujući starenje, srčane bolesti, određene lijekove, poremećaje štitnjače, povrede i genetske faktore.
  5. Liječenje bradikardije ovisi o uzroku i ozbiljnosti stanja. Terapijske opcije uključuju promjene u načinu života, promjene u lijekovima, ugradnju srčanog pejsmejkera i hirurške zahvate.
  6. Sportaši, posebno oni s iznimno dobrim kondicijskim stanjem, često imaju niži srčani ritam kao prirodnu prilagodbu na njihovu visoku fizičku aktivnost. Ovo stanje poznato je kao sportska bradikardija i smatra se normalnim.
  7. Kod novorođenčadi je normalno da imaju bradikardiju u snu, koja se ponekad naziva i fiziološkom bradikardijom. To je često bezopasno stanje koje se s vremenom normalizira.
  8. Bradikardija nije prisutna samo kod ljudi. Ona može uticati i na različite životinjske vrste, uključujući sisavce, ptice i gmazove.
  9. Riječ "bradikardija" potiče iz grčkog jezika, gdje "bradys" znači "spor" i "kardia" znači "srce", što doslovno znači "sporo srce".
  10. Bradikardija je složeno medicinsko stanje koje zahtijeva pažnju ljekara kardiologa radi ispravne dijagnoze i liječenja. Važno je konsultovati se sa stručnjakom ako primijetite simptome ili ste zabrinuti zbog brzine otkucaja svog srca.