Bartolinijeva cista

Šta je Bartolinijeva cista?

Bartolinijeva cista, također poznata kao cista vulve, je vrsta vaginalne ciste koja se formira s obje strane labija, blizu otvora vagine. Naziv je dobila po istoimenim žlijezdama, koje proizvode sluz za podmazivanje vagine. Ove žlijezde i labije su sastavni dio vulve, dijela ženskog reproduktivnog sistema. Bartolinijeva cista nastaje kada se jedan od otvora ovih žlijezda začepi, što rezultira nakupljanjem sluzi i formiranjem kvržice, što se obično javlja samo na jednoj od dvije žlijezde. U nekim slučajevima, ciste su male i ne uzrokuju nikakvu neugodu, no postoje i slučajevi kada se tekućina unutar ciste inficira bakterijama i kada dođe do razvijanja apscesa koji je ispunjen gnojem i okružen upaljenim tkivom. Inficirane Bartolinijeve ciste mogu biti izuzetno bolne i mogu zahtijevati medicinski tretman.

Bartolinijeve ciste i apscesi su vrlo česti, a njihovo liječenje zavisi od veličine, intenziteta bola i prisutnosti infekcije. Kod manjih cisti, najčešće je dovoljan kućni tretman, dok je u nekim slučajevima potrebna hirurška drenaža ciste. Ako je prisutna infekcija, ljekari propisuju antibiotike.  

Najčešći simptomi Bartolinijeve ciste

Većina malih Bartolinijevih cisti obično uzrokuje samo blagu iritaciju bez drugih simptoma. Međutim, kada se cista inficira i formira apsces, mogu se javiti sljedeći simptomi:

• Bol i neugoda tokom intimnog odnosa, hodanja, sjedenja, stavljanja tampona ili brisanja nakon korištenja toaleta.
• Oteklinu i osjetljivost u području ciste.
• Povišena temperatura ili drhtavica.
• Crvenilo kože.
• Gnojni iscjedak iz ciste.
• Povećanje obima ciste.

Šta uzrokuje Bartolinijevu cistu?

Bartolinijeva cista nastaje zbog nakupljanja tekućine i začepljenja otvora žlijezde. To začepljenje može biti posljedica infekcije ili ozljede. Infekciju mogu uzrokovati različite bakterije, uključujući Escherichia coli (E. coli) te bakterije koje se prenose spolnim putem kao što su gonoreja i klamidija. Ljekari i ostali medicinski stručnjaci još uvijek nisu sigurni zbog čega su neke žene sklonije razvijanju Bartolinijevih cisti. Među mogućim uzrocima nastanka ovih cisti su:

• Povrede, iritacije ili prekomjerni rast kože u vulvarnom području vagine.
• Spolno prenosive infekcije poput klamidije, gonoreje ili drugih sličnih infekcija.
• Bakterijske infekcije kao što je Escherichia coli (E. coli).

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Za dijagnosticiranje Bartolinijeve ciste, obično je dovoljan razgovor s ljekarom o medicinskoj anamnezi i simptomima, te detaljan fizički pregled. Pored navedenog, preporučljivo je uzimanje uzorka vaginalnog ili cervikalnog sekreta radi testiranja na spolno prenosive infekcije. Ukoliko je pacijentica starija od 40 godina ili je u postmenopauzi, preporučljivo je uraditi biopsiju kako bi se otklonile sumnje na prisustvo kancerogenih ćelija. Bartolinijeva cista obično prolazi sama od sebe i ne zahtijeva liječenje, posebno u slučajevima kada nema izraženih simptoma. Međutim, kada je cista velika, uzrokuje neugodu ili je inficirana mogu se preporučiti neke od sljedećih terapijskih opcija:

• Kupke - redovno sjedenje u toploj vodi nekoliko puta dnevno može pomoći maloj inficiranoj cisti da pukne i isprazni se.
• Hirurška drenaža - operacija s lokalnom anestezijom ili sedacijom za drenažu inficirane ili velike ciste. Hirurg pravi mali rez, postavlja gumeni kateter za održavanje otvora otvorenim i omogućava potpuno pražnjenje.
• Antibiotici – se propisuju ako je cista inficirana ili se otkrije spolno prenosiva infekcija. Ako je apsces ispravno dreniran, antibiotici možda neće ni biti potrebni.
• Marsupijalizacija - postupak marsupijalizacije se izvodi ako se ciste ponavljaju ili uzrokuju probleme. To uključuje postavljanje šavova sa svake strane drenažnog reza kako bi se stvorio mali, trajni otvor. Kateter se može umetnuti za poticanje drenaže i sprečavanje ponovne pojave ciste.

Može li se Bartolinijeva cista spriječiti?

Razlog nastanka većine dijagnosticiranih Bartolinijevih cisti, medicinskim radnicima je i dalje nedoumica, pa sprečavanje njihovog nastanka još uvijek nemoguće. Međutim, postoji nekoliko mjera koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od razvoja ciste povezane sa spolno prenosivim infekcijama, a kao prvi korak navodi se prakticiranje sigurnog seksa. Ova praksa podrazumijeva korištenje kondoma tokom seksualnih odnosa jer može smanjiti rizik od infekcija koje mogu dovesti do razvoja mnogih spolno prenosivih bolesti, ali i Bartolinijeve ciste. Drugi, jednako važan korak je redovno održavanje dobre higijene genitalnog područja. Preporučuje se pranje vaginalnog područja toplom vodom i sapunom, nošenje čistog, pamučnog donjeg rublja jer to može pomoći u sprečavanju infekcije i smanjenju rizika od ciste. 

Važno je napomenuti da pomenute mjere mogu smanjiti rizik, ali ne garantuju potpunu prevenciju Bartolinijevih cisti ili drugih infekcija koje se mogu pojaviti u genitalnom području. Ukoliko imate pitanja ili uočavate neke promjene, uvijek se posavjetujte sa svojim ginekologom.

Koje su prognoze za ovo oboljenje? 

U velikom broju slučajeva Bartolinijeva cista se povlači sama od sebe. Kao najčešći oblik samopomoći i ublažavanja simptoma, medicinski radnici preporučuju sjedeće kupke. Ako dođe do puknuća i spontanog dreniranja ciste, to nije znak za uzbunu. Važno je održavati područje čistim i suhim kako bi se smanjio rizik od širenja infekcije. Samostalno istiskivanje ili drenaža Bartolinijeve ciste nije preporučljivo jer može dovesti do infekcije. Ako cista postane bolna, inficirana ili traje nekoliko sedmica bez poboljšanja, neophodno je potražiti pomoć ljekara. Trajanje Bartholinove ciste varira u zavisnosti od veličine i eventualnog prisustva infekcije. Obično se cista potpuno povuče u roku od nekoliko sedmica, no najbolje informacije o očekivanom trajanju simptoma pružit će ginekolog koji je obavio pregled I uspostavio dijagnozu. 

Važno je znati da…

1. Bartolinijeva žlijezda nazvana je po Kasparu Bartholinu, danskom stručnjaku za anatomiju koji ju je prvi opisao u 17. stoljeću.
2. Bartolinijeva žlijezda je parna žlijezda smještena na obje strane ulaza u rodnicu kod žena.
3. Ova žlijezda proizvodi i luči sluz koja pomaže u podmazivanju vaginalnog područja i olakšava penetraciju tokom seksualnog odnosa.
4. Ponekad se Bartolinijeva žlijezda može začepiti, što rezultira razvojem ciste ili apscesa. To se može dogoditi zbog upale, infekcije ili drugih faktora.
5. Bartolinijev apsces ili cista može uzrokovati bol, oticanje i neugodu u vaginalnom području. U nekim slučajevima, potrebno je liječenje, uključujući drenažu apscesa ili hirurško uklanjanje ciste.
6. Bartolinijevi apscesi su relativno česti i češće se javljaju kod žena u reproduktivnoj dobi.
7. Ponekad se Bartolinijeva žlijezda može upaliti i postati hronična, što zahtijeva daljnje liječenje i ublažavanje simptoma.
8. Postoje različite metode liječenja Bartolinijevih apscesa i cista, uključujući upotrebu antibiotika, vrućih obloga, inciziju i drenažu te hirurško uklanjanje.
9. U većini slučajeva, Bartolinijeva žlijezda obavlja svoju funkciju normalno i ne uzrokuje probleme. Međutim, ako se pojave simptomi ili komplikacije, važno je potražiti medicinsku pomoć.