Skip to main content

Bakerova ili poplietalna cista

Šta je Bakerova cista?

Bakerova cista (lat. Cystis popietalis) je izraslina, odnosno vrećica napunjena tekućinom koja se nalazi iza koljena, a koja stvara tjeskobu i napetost prilikom pomjeranja. Bakerova cista može nastati nakon pretrpljenog jakog udarca u koljeno ili kao nuspojava nekih drugih dijagnoza, poput artritisa. Drugi poznati nazivi za Bakerovu cistu su poplitealna ili sinovijalna cista.

 

Najčešći simptomi Bakerove ciste

Simptomi Bakerove ciste variraju od toga da ih nikako ne osjećate, osjećate nelagodu ili blago bol, te u najtežim slučajevima osjećate bolove koji su neizdržljivi, posebno za vrijeme pokretanja noge ili ispravljanja koljena, kada je moguće osjetiti i jako zatezanje. Simptomi se obično pogoršavaju nakon fizičke aktivnosti ili dugotrajnog stajanja, a u nekim slučajevima uključuju i: oteklinu u zatkoljenoj jami, bol u koljenu, ukočenost i nemogućnost potpunog savijanja koljena. U težim oblicima Bakerove ciste može doći i do crvenila na koži koje može podsjećati na simptome krvnog ugruška, odnosno duboke venske tromboze. Ukoliko uočite crvenilo iza koljena, obavezno se obratite ljekaru koji će pregledom utvrditi radi li se o Bakerovoj cisti ili o krvnom ugrušku. I bez panike, oba stanja se mogu liječiti ako reagirate na vrijeme.

 

Šta uzrokuje Bakerovu cistu?

U svakom koljenu nalazi se sinovijalna tekućina koja, najjednostavnije objašnjeno, služi za podmazivanje koljena, odnosno omogućava njihov neometan rad. Ova tekućina smanjuje trenje između pokretnih dijelova koljena, ali se kao nuspojava nekih oboljenja počne pretjerano nakupljati, što proširi mišić u zadnjoj loži potkoljenice, odnosno formira se Bakerova cista. Do Bakerove ciste najčešće dolazi nakon dijagnoze: artritisa (kako reumatoidnog, tako i osteoartritisa), psorijaze, lupusa, gihta, rupture meniskusa ili ligamenata, upalnih procesa u koljenu, infekcije zglobova ili ostalih povreda koljena.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Ortoped će fizičkim pregledom, saslušavanjem vaših simptoma, te rendgenom, magnetnom rezonancom ili ultrazvukom, uspostaviti dijagnozu Bakerove ciste. Iako ova vrsta oboljenja, u pravilu, nije ozbiljna, može podsjećati na simptome mnogo ozbiljnijih stanja, poput tumora, krvnih ugrušaka ili aneurizme te je jako važno obratiti se ljekaru za upute za liječenje i savjete za efikasnije rješenje problema. 

Bakerova cista često može proći sama od sebe, no većina doktora će, nakon pregleda, predložiti pokušaj liječenja bez operativnog zahvata. Liječenju Bakerove ciste se pristupa isključivo nakon utvrđivanja razloga njenog nastanka.  Jedan od prvih koraka koji se primjenjuje za rješenje ovog stanje je tzv. RICE metod koji označava eng. REST (odmor), ICE (led – lediranjem bolnog mjesta – ne direktno na kožu i bez masiranja), COMPRESSION (kompresija) i ELEVATION (elevacija, držanje noge na povišenom položaju). Ova metoda se karakterizira kao akutna, odnosno primjenjuje se na početku simptoma Bakerove ciste (48–72 h). Ako trpite jake bolove, možete popiti lijekove koje inače koristite, a svakako trebate izbjegavati naporne aktivnosti koje opterećuju koljena. Odgovarajuće fizikalne terapije vam također mogu pomoći te injekcija steroida koja se ubrizgava direktno u koljeno.

Ukoliko ništa od ovih savjeta ne urodi plodom, odnosno ne smanji bolove, doktor će vam preporučiti operativni zahvat. Prije operativnog zahvata doktori pokušavaju s drenažom, odnosno izvlačenjem tekućine iz ciste uz pomoć igle. To se zove i aspiracija iglom i obično se izvodi uz istovremeno ultrazvučno praćenje. Ako je uzročnik ciste oštećenje zgloba ili neka pukotina, može se izvesti artroskopija kako bi se riješilo skupljanje sinovijalne tekućine. Artroskopija se može koristiti i za rješavanje problema, ali i za njegovo dijagnosticiranje. Za ovu metodu koristi se artroskop (savitljivi uređaj sličan endoskopu koji na vrhu ima kameru) koji se umetne u koljeno kroz mali rez koji je doktor napravio. Važno je napomenuti da se klasična operacija Bakerove ciste primjenjuje vrlo rijetko i to tek u slučaju da nijedna od spomenutih metoda ne poluči uspjeh, odnosno ne riješi trajno problem s Bakerovom cistom.

 

Može li se Bakerova cista spriječiti?

Kako biste spriječili nastanak Bakerove ciste, ali i sve ostale povrede koljena, jako je važno da nosite kvalitetnu i udobnu obuću, posebno za vrijeme vježbanja. Ukoliko se dogodi da osjetite bolove u koljenima ili preživite neku povredu, neophodno je da se konsultirate sa svojim ljekarom koji će vam savjetovati odmor, lediranje, podizanje noge za vrijeme ležanja te nošenje kompresivnog zavoja. Kako biste ozljede kompletnog tijela sveli na minimum, važno je da odradite vježbe zagrijavanja, te nakon završenog treninga i vježbe istezanja. Bakerovu cistu možete spriječiti i održavanjem zdrave tjelesne težine što smanjuje pritisak na koljena.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Bakerova cista, vrlo često, prođe sama od sebe. No ako primijetite oteknuće na koljenu, crvenilo ili osjetite bol, posavjetujte se sa svojim ortopedom kako biste preduhitrili rupturu, odnosno puknuće Bakerove ciste, stanja u kojem dolazi do širenja sinovijalne tekućine po potkoljenici, što može izazvati oštar bol, crvenilo na koži te oteknuće. Ova vrsta povrede može se pomiješati sa simptomima duboke venske tromboze i zato je neophodno potražiti pomoć na vrijeme kako bi se oba stanja izliječila. Bakerova cista se uspješno liječi, no vrlo često dođe do njenog ponovnog pojavljivanja što se mora riješiti operativnim zahvatom.

 

Važno je znati da…

  1. Bakerova cista je dobila naziv po britanskom hirurgu koji ju je prvi opisao - dr. Williamu Morrantu Bakeru 1877. godine.
  2. Koljeno se sastoji od kostiju, tetiva i hrskavice, a da bi se neometano pomjeralo, neophodna je prisutnost sinovijalna tekućine koju tijelo proizvodi da bi se smanjilo trenje, a noge neometano kretale.
  3. Ponekad, ali vrlo rijetko, Bakerova cista se može formirati istovremeno na oba koljena.
  4. Bakerova cista se najčešće javlja kod djece u dobi od četiri do sedam godina te odraslim osobama od 35 do 70 godina. 
  5. Veličina Bakerove ciste može varirati od veličine lješnjaka do veličine guščijeg jajeta.
  6. Bakerova cista često nastaje kao rezultat ponavljanja istih pokreta tokom treninga ili kod nekih specifičnih profesija koje zahtijevaju višesatno stajanje ili nošenje teškog tereta.
  7. Bakerove ciste su potpuno tvrde kada je koljeno ispruženo, odnosno mekane su na dodir kada je koljeno savijeno.
  8. Bakerova cista najčešće pogađa žene u dobi od četrdeset godina.
  9. Termin RICE (rest, ice, compression i elevation) je 1978. godine uspostavio dr. Gabe Mirkins u svojoj knjizi “The sports medicine book”, što u prijevodu znači odmor, led, pritisak i uzdignuti položaj. S vremenom je ovaj akronim proširen na PRICE (P= prevention, prevencija).