Skip to main content

Astma

Šta je astma?

Astma ili bronhijalna astma je hronična upala disajnih puteva, odnosno njihovo sužavanje prilikom kojeg dolazi do proizvodnje dodatnog sekreta ili sluzi koji otežavaju disanje i proizvode nadražujući kašalj. Od oblika astme zavisi kvalitet života pacijenta. Neki žive bez ikakvih problema, dok drugima kašalj i ostale nuspojave astme otežavaju svakodnevne aktivnosti. Jednom dijagnosticirana, astma se ne može izliječiti, no postoje metode koje pacijentima mogu pomoći da olakšaju simptome, a napade svedu na minimum. 

 

Najčešći simptomi astme

Simptomi astme su vrlo očiti i imaju zajedničke karakteristike sa svim ostalim respiratornim oboljenjima, a najčešći je kašalj, kratkoća daha te bol i stezanje u prsima. Kašalj se pogoršava noću i kada ste u ležećem položaju. Ponekad, prilikom izdisanja, čuje se zvuk sličan pištanju. Simptomi astme nisu uvijek isti i razlikuju se od napada do napada. Ukoliko osjetite da su se simptomi pogoršali, sve teže vam je disati i uzimati dah, inhalacijska pumpica gotovo da i ne pomaže, vrijeme je da se uputite na detaljan pregled. 

 

Šta uzrokuje astmu?

Iako astma postoji jako dugo, nažalost istraživači i dalje nemaju jasnu sliku o razlozima nastanka ovog respiratornog oboljenja. Bilo koja osoba, bez obzira na spol i dob može dobiti astmu. Smatra se da je rizik od astme veći kod ljudi koji:

  • Imaju alergije – atopijski dermatitis, alergije na polen, prašinu, grinje i slično
  • Konzumiraju duhanske proizvode
  • Provode vrijeme u zatvorenim, zadimljenim prostorijama ili prostorijama u kojima se udišu neke vrste hemikalija te na zagađenom zraku
  • Mnogo vježbaju (posebno na otvorenom) – bronhijalne cijevi koje dovode vazduh u pluća mogu se sužavati prilikom naprezanja, što dovodi do spazma okolnih mišića, odnosno astmatičnog napada
  • Imaju tendenciju za razvoj respiratornih virusa (poput RSV virusa – respiratornog sincicijskog virusa, najčešćeg uzročnika upale malih disajnih puteva u plućima)
  • Imaju genetski faktor – ukoliko u porodici ima zabilježenih slučajeva astme, veća je vjerovatnoća da će nasljednici imati slične respiratorne probleme.
  • Koriste određene vrste lijekova
  • Imaju gastroezofagealni refluks zvani GERB.

Boravak u prostorijama gdje ima vlage, stres i pretilost također mogu biti uzročnici nastanka astme, kao i konzumacija određenih namirnica poput: sušenog voća, škampi, industrijski prerađene hrane te alkohola. Udisanje duhanskog dima (pasivno pušenje) također nije dobro za zdravlje vaših respiratornih organa.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Nakon pregleda i saslušavanja vaših simptoma te historije bolesti, doktor će vas, posumnja li na astmu, vjerovatno uputiti na spirometriju (test kojim se procjenjuje funkcija pluća, njihova zapremina te protok vazduha kroz disajne puteve). Osim spirometrije, možda ćete biti upućeni i na snimanje grudnog koša te krvnih analiza i analiza kože (ako imate već potvrđenu alergiju ili simptomi pokazuju da biste mogli imati).

Nakon pregleda i utvrđivanja uzroka astme, pristupa se određivanju terapije i liječenju, odnosno olakšavanju simptoma. Cilj liječenja je omogućiti pacijentu normalno funkcioniranje, bez epizodnih napada astme te što rjeđe korištenje inhalatora. Pacijent sam sebi može pomoći izbjegavanjem okidača za koje potvrđeno zna da mu uzrokuju astmatične napade, redovnim uzimanjem terapije, te bilježenjem simptoma (kada se i zbog čega događa pogoršanje) te redovnim konsultacijama sa svojim doktorom (jednom u tri do šest mjeseci). Liječenje astme je dugotrajan proces, provodi se inhalacijskim oblicima lijekova i obuhvata dvije faze: 

  1. Korištenje protuupalnih lijekova za dugoročnu prevenciju astmatičnih napada – koji sprječavaju napredovanje bolesti i napade astme, a uključuju kortikosteroide, leukotrienske modifikatore (za smanjenje osjetljivosti bronhija na alergene), teofilin (za opuštanje glatkih mišića bronhija).
  2. Lijekovi za pomoć pri akutnom napadu – osim pumpice koja trenutno olakšava simptome, koriste se i bronhodilatatori koji šire disajne puteve. Ako imate adekvatnu terapiju koju je preporučio vaš doktor, ne bi trebali biti u potrebi da često posežete za inhalatorom. Ako vam se čini da vam je potrebniji nego što bi to trebalo biti, porazgovarajte sa svojim doktorom o simptomima. Možda će biti potrebno da se terapija revidira i prilagodi.

 

Može li se astma spriječiti?

S obzirom na to da još uvijek nisu rasvijetljeni ni uzroci pojave astme, ne možemo govoriti o načinima sprečavanja bolesti. Pacijenti mogu pomoći sami sebi izbjegavajući okidače koji pospješuju simptome njihove bolesti, redovno uzimati terapiju, jačati imunitet i što više vremena provoditi na svježem zraku. Potpuna kontrola astme je moguća, a to znači život bez noćnih napada koji vam remete odmor i san, bez potrebe za učestalim uzimanjem lijeka za olakšavanje disanja, bez astmatičnih napada i potrebe za hitnom intervencijom. Potpuno kontrolu astme je moguće postići jedino redovnim konsultacijama sa pulmologom koji će se pobrinuti da postigne najbolje rezultate s najmanjom dozom lijekova i bez potencijalnih nuspojava.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Astma je vrlo često oboljenje i vjerovatno ste upoznali bar jednu osobu sa ovom dijagnozom i uvjerili se da živi zdrav i kvalitetan život. Uz praćenje savjeta doktora i izbjegavanja okidača koji pogoršavaju simptome vaše astme, možete održavati zdravlje vaših respiratornih organa te prorijediti broj astmatičnih napada s kojima se suočavate. Češće čistite prostor u kojem boravite, nabavite ovlaživač prostora ili pročišćivač vazduha. Vodite računa o ostalim oboljenjima koje imate dijagnosticirane poput GERB-a ili drugih respiratornih oboljenja. 

Djeca kojoj je u ranom djetinjstvu dijagnosticirana astma će, kako rastu, vjerovatno prerasti ovo respiratorno oboljenje.

 

Važno je znati da…

  1. GINA (globalna inicijativa za astmu) klasificira ovu bolest u četiri stadija i to:  
    GINA 1 (povremeni simptomi, rjeđi od jednom sedmično – za ovu fazu bolesti nije potrebno trajno liječenje)
    GINA 2 (blaga trajna astma, češće od jednom sedmično, ali nisu prisutni svakog dana) 
    GINA 3 (umjerena trajna astma svakodnevni simptomi) 
    GINA 4 (teška trajna astma, simptomi su redovni sa čestim pogoršanjima i otežana je fizička aktivnost).
  2. Status asmaticus je najteži oblik astmatičnog napada, a opisuje se kao napad koji traje više od 12 sati i ne može se suzbiti standardnom antiastmatičnom terapijom.
  3. Alergijska astma je najčešći tip astme u dječijoj i odrasloj dobi. 
  4. Oko pet posto odrasle svjetske populacije ima astmu i oko deset posto djece.
  5. Astma se najčešće razvija do pete godine i češća je kod dječaka nego kod djevojčica.
  6. Statistike pokazuju da žene češće dobivaju astmu u odnosu na muškarce. 
  7. Oko 40 posto žena koje imaju dijagnozu tvrde da im se simptomi astme pogoršavaju za vrijeme PMS-a, a smatra se da promjene nivoa estrogena mogu dovesti do upala u disajnim putevima. 
  8. Hladan zrak ponekad uzrokuje astmatični napad, pa vodite računa o temperaturi prostorija u kojim boravite, a napolju, ukoliko je hladno, nosite masku preko nosa i usta.