Skip to main content

Alergijski rinitis

Šta je alergijski rinitis?

Alergijski rinitis, poznat i pod nazivom polenska groznica, stanje je slično prehladi kojeg karakteriziraju simptomi poput začepljenog nosa, kihanja, svrbež očiju, curenje nosa te pritiska u sinusima. Međutim, za razliku od prehlade, polenska groznica nije uzrokovana virusom, već je rezultat alergijske reakcije tijela koje reagira na bezopasne tvari u okolini, odnosno  prepoznaje ih kao štetne. Najčešći alergeni koji su okidači za pokretanje simptoma polenske groznice su polen, grinje, vlaga ili plijesan, te dlake i perut kućnih ljubimaca (mačaka ili pasa).

Polenska groznica, zbog simptoma sličnih klasičnoj prehladi, može negativno utjecati na kvalitet vašeg života i spriječiti vas u obavljanju svakodnevnih zadataka. Međutim, uz izbjegavanje okidača, jačanje imuniteta i pravilnu upotrebu lijekova protiv alergije možete ublažiti simptome polenske groznice, odnosno alergijskog rinitisa. 

 

Najčešći simptomi alergijskog rinitisa

Simptomi alergijskog rinitisa mogu se pojaviti u bilo koje godišnje doba, a ipak su nešto češći u proljeće kada se priroda budi. Ukoliko su okidači perut kućnih ljubimaca, prašina, vlaga ili plijesan, tada je očekivano da se simptomi pojačavaju zimi jer ljudi provode više vremena u zatvorenim prostorijama. Najčešći simptomi s kojima se suočavaju ljudi sa alergijskim rinitisom su:

  • Začepljen nos, kihanje, curenje iz nosa
  • Svrbež ili peckanje u nosu i grlu
  • Peckanje i svrbež u očima, suzne i crvene oči (alergijski konjuktivitis)
  • Glavobolje, bolovi u sinusima, tamni kolutovi oko očiju
  • Pojačan sekret u grlu i nosu
  • Grlobolja, kašalj i otežano disanje
  • Umor i malaksalost.

Iako su simptomi prehlade i alergijskog rinitisa jako slični, postoji nekoliko značajnih razlika koje vam mogu pomoći da prepoznate o kojem se stanju radi. Visoka tjelesna temperatura često je prisutna kod prehlade, ali ne i kod alergijskog rinitisa. Simptomi alergijskog rinitisa se pojavljuju gotovo odmah nakon izlaganja alergenima, dok je potrebno nekoliko dana nakon zaraze virusom za razvoj simptoma prehlade. Simptomi prehlade obično traju tri do sedam dana, dok su simptomi alergijskog rinitisa prisutni sve dok je osoba izložena alergenima koji ih izazivaju. Ukoliko niste sigurni koja vrsta bolesti vas muči, ili ako ne osjećate poboljšanje nakon uzimanja lijekova za obje bolesti, obavezno zakažite ljekarski pregled.

 

Šta uzrokuje alergijski rinitis?

Alergijski rinitis nastaje kao posljedica reakcije imunološkog sistema tijela na iritantne tvari u zraku koje su vrlo male i koje disanjem prodiru u organizam. Iako su alergeni za većinu ljudi bezopasni, imunološki sistem osoba koje pate od polenske groznice ih smatra prijetnjom, pa kako bi zaštitio organizam, oslobađa prirodne hemikalije, a glavna među njima je histamin. Ova hemikalija uzrokuje upalu i svrbež sluznice nosa, očiju i grla i to je način da se tijelo bori protiv alergena.

Sezonske i dugotrajne alergije mogu biti uzrokovane različitim alergenima, uključujući grinje koje su prisutne u tepisima, zavjesama, posteljini i namještaju, polen s drveća, trave i korova, perut kućnih ljubimaca u obliku malih ljuštura mrtve kože, spore plijesni te žohari, uključujući njihovu pljuvačku i izmet. Alergije na hranu također mogu izazvati upalu u nosu i grlu. Ako osjetite da ste alergični na neku hranu koju ste konzumirali, odmah potražite medicinsku pomoć, jer alergije na hranu mogu biti opasne po život. 

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnozu polenske groznice doktor započinje fizičkim pregledom, potom razgovara s pacijentom o generalnom zdravstvenom stanju, simptomima i mogućim okidačima. Postoje dva uobičajena testa koja se mogu preporučiti:

  • Kožni ubodni test (PRICK) – test koji služi za dokazivanje prisutnosti specifičnih IgE antitijela u koži bolesnika koji reagiraju na određeni alergen. Ovaj test uključuje ubadanje malih količina materijala koji mogu izazvati alergijsku reakciju u kožu, obično na ruci ili gornjem dijelu leđa. Ukoliko je pacijent alergičan na neki od testiranih alergena, na mjestu uboda razvit će se izbočina (koprivnjača) koja obično traje oko 15 do 30 minuta. Ovo je vrlo efikasan način za otkrivanje alergena koji škode organizmu pacijenta.
  • Alergijski test krvi - Ovaj test uključuje uzimanje uzorka krvi koji se šalje u laboratorij kako bi se izmjerio odgovor vašeg imunološkog sistema na određene alergene. Ovaj test mjeri količinu antitijela IgE koja izazivaju alergiju u vašem krvotoku. 

Na tržištu postoji mnoštvo lijekova koji se mogu koristiti za ublažavanje simptoma polenske groznice, uključujući antihistaminike (lijekovi koji blokiraju histamin koji se oslobađa tokom alergijske reakcije), dekongestive (lijekovi ublažavaju začepljenost u nosu i sinusima), kortikosteroidne sprejeve za nos (lijekovi koji smanjuju upalu i simptome polenske groznice, no nažalost imaju brojne nuspojave poput glavobolje, krvarenja iz nosa, kašalj i slično), inhibitore leukotriena (lijekovi koji blokiraju leukotrien koji tijelo oslobađa za vrijeme alergijske reakcije) te imunoterapije (koje pomažu tijelu da razvije imunitet na alergene). Važno je konsultirati se sa svojim ljekarom prije uzimanja bilo kojeg lijeka, posebno ako ste trudni ili imate neko hronično oboljenje. Osim lijekova, postoje i prirodne metode koje vam mogu pomoći u ublažavanju simptoma, kao što su izbjegavanje okidača koji provjereno pojačavaju alergiju, korištenje filtracije vazduha u kući, često pranje ruku i lica, izbjegavanje sušenja veša na otvorenom, izbjegavanje boravka na otvorenom za vrijeme visoke koncentracije polena te korištenje maski za lice kada ste vani.

 

Može li se alergijski rinitis spriječiti? 

Alergijski rinitis nije moguće spriječiti, ali možete ublažiti simptome izmjenama određenih životnih navika. Prvi i najefikasniji korak koji trebate poduzeti da biste izbjegli ili ublažili simptome polenske groznice jeste izbjegavanje okidača, odnosno iritanata, a možete još i:

  • Izbjegavati dodirivanje lica i trljanje nosa i očiju.
  • Zatvoriti prozore u domu i automobilu tokom proljeća, ljeta i rane jeseni kada je koncentracija polena najveća.
  • Koristiti navlake za jastuke, dušeke i opruge koji se mogu redovno prati da biste smanjili količinu grinja.
  • Držati kućne ljubimce dalje od kreveta i kauča te im onemogućiti ulazak u spavaću sobu.
  • Upotrebljavajte filtere u klimauređajima i usisivačima kako biste smanjili prisutnost alergena u zraku.
  • Često prati ruke, posebno nakon dodira sa kućnim ljubimcima.
  • Nositi šešir i sunčane naočale kada ste vani, kako biste zaštitili oči od polena.
  • Promijeniti odjeću nakon boravka u prirodu, a onu koju ste nosili odložiti na pranje.  

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje? 

Iako je alergijski rinitis neprijatna pojava, dobre vijesti su da obično ne uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme. Mnogi ljudi kojima je dijagnosticiran alergijski rinitis uspijevaju držati simptome pod kontrolom i to promjenom načina života te korištenjem lijekova koji se mogu dobiti čak i bez recepta.

Osobe s alergijama koje se prenose zrakom su izložene povećanom riziku od infekcija uha (posebno djeca) i sinusnih infekcija. Loš san je uobičajen kod polenske groznice, što može dovesti do umora tokom dana, a samim tim i smanjene produktivnosti. Astmatičari moraju biti na posebnom oprezu jer polenska groznica može pogoršati simptome astme.

 

Važno je znati da… 

  1. Alergijski rinitis je jedna od najčešćih hroničnih bolesti u svijetu, a pogađa oko 10-20 posto populacije.
  2. Simptomi alergijskog rinitisa uključuju kihanje, svrbež u nosu i očima, curenje iz nosa i začepljenost nosa.
  3. Alergijski rinitis može biti sezonski ili cjelogodišnji. Sezonski alergijski rinitis uzrokovan je polenom iz biljaka, dok je cjelogodišnji alergijski rinitis uzrokovan alergenima poput prašine, grinja te životinjske peruti i dlake.
  4. Alergijski rinitis može pogoršati simptome astme, a neki ljudi s astmom također imaju alergijski rinitis.
  5. Postoji nekoliko tretmana za alergijski rinitis, uključujući antihistaminike, kortikosteroide i imunoterapiju.
  6. Alergijski rinitis može utjecati na kvalitetu života, ometajući san i dnevne aktivnosti.
  7. Neke studije ukazuju na to da djeca koja su izložena alergenima u ranoj dobi mogu razviti manje alergijskih reakcija kasnije u životu.
  8. Iako se alergijski rinitis ne može u potpunosti izliječiti, simptomi se mogu kontrolirati tretmanima i maksimalnim izbjegavanjem alergena.
  9. Alergijski rinitis nije opasan po život, no ozbiljniji slučajevi mogu povećati rizik od drugih zdravstvenih problema poput sinusitisa, infekcija uha i problema s disanjem.