Skip to main content

Alergija na sunce

Šta je alergija na sunce?

Alergija na sunce, odnosno fotodermatoza, predstavlja općeniti pojam koji se odnosi na različite faktore koji rezultiraju pojavom svrbljivih osipa na koži nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti ili drugim izvorima ultraljubičastog (UV) zračenja. Najčešći oblik alergije na sunce je polimorfna svjetlosna erupcija.

Neki ljudi nasljeđuju alergiju na sunce, dok drugi razvijaju simptome samo pod utjecajem određenih faktora, kao što su uzimanje lijekova ili kontakt s određenim biljkama. Postoje i druge vrste reakcija na sunce koje su idiopatske, odnosno pojavljuju se iz razloga koji nisu sasvim jasni. Blaga alergija na sunce može spontano nestati bez potrebe za liječenjem. Za ozbiljnije osipe, primjenjuju se steroidne kreme ili oralni lijekovi. Ako imate jaku alergiju na sunce, najbolje je poduzeti preventivne mjere, koje uključuju izbjegavanje izlaganja suncu te nošenje zaštitne odjeće koja vas štiti od sunčevih zraka.

 

Najčešći simptomi alergije na sunce

Simptomi alergije na sunce mogu se pojaviti unutar nekoliko minuta, sati ili čak dana nakon izlaganja suncu. Te manifestacije variraju u ozbiljnosti i zavise od nekoliko faktora, uključujući:

  • Područje kože koje je izloženo suncu
  • Trajanje izlaganja suncu
  • Intenzitet sunčeve svjetlosti
  • Vrsta alergije na sunce koju osoba ima.

Osip od alergije na sunce se obično pojavljuje samo na dijelovima kože koji su bili izloženi suncu, ali ponekad se može proširiti i na druga područja na koži. Ovakvi osipi najčešće se pojavljuju u obliku:

  • Kvržica, papula, čvorića, mjehurića ili osipa sličnog koprivnjači
  • Osjećaj svrbeža (pruritus)
  • Osipa sa tekućinom
  • Crvenila kože
  • Ljuštenja kože ili formiranje kora
  • Peckanja ili žarenja kože
  • Oteklina.

Rijetko alergija na sunce može dovesti do sistemskih simptoma kao što su:

  • Glavobolja, vrtoglavica ili gubitak svijesti
  • Mučnina i povraćanje
  • Teškoće s disanjem ili zviždanje pri disanju
  • Anafilaktički šok koji može biti opasan po život (u slučaju solarne urtikarije).

 

Šta uzrokuje alergiju na sunce?

Uzroci alergije na sunce uključuju reakcije imunološkog sistema na sunčevu svjetlost, izlaganje određenim lijekovima i hemikalijama koje mogu povećati osjetljivost kože na sunce. Međutim, iz kojeg razloga neki ljudi razvijaju alergiju na sunce, dok drugi ne, nije potpuno jasno. Pretpostavlja se da naslijeđene genetske osobine mogu igrati ulogu u tome.

Faktori rizika koji mogu povećati vjerovatnoću razvoja alergijske reakcije na sunčevu svjetlost uključuju:

  • Kontakt s određenim tvarima - alergijski simptomi na sunčevu svjetlost mogu se pokrenuti kada koža dolazi u kontakt s određenim tvarima koje postanu aktivne pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Često korištene tvari koje mogu uzrokovati ovu reakciju, uključuju razne mirise, dezinficijense i hemikalije prisutne u nekim vrstama krema za sunčanje.
  • Upotrebu određenih lijekova - postoji nekoliko lijekova koji mogu povećati osjetljivost kože na sunce i ubrzati pojavu opekotina na koži, uključujući tetraciklinske antibiotike, sulfonske lijekove i neke analgetske lijekove, kao što je ketoprofen.
  • Postojanje drugih oštećenja ili stanja na koži - ukoliko već imate određena stanja kože, kao što je dermatitis, to može povećati rizik od razvoja alergijske reakcije na sunce.
  • Nasljedna predispozicija - ako imate bliskog rođaka, kao što je brat, sestra ili roditelj, koji također ima alergiju na sunce, povećava se vjerovatnoća da ćete i sami razviti taj oblik alergijske reakcije.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Ako posumnjate da imate alergiju na sunce, važno je odmah potražiti pomoć dermatologa koji će moći postaviti dijagnozu na temelju sljedećih koraka:

  • Razgovor o simptomima s kojima se suočavate. 
  • Pregled lijekova koje koristite i proizvoda koje nanosite na kožu kako bi identificirali moguće okidače.
  • Testiranje svjetlom, što uključuje izlaganje kože različitim izvorima svjetla, talasnim dužinama i intenzitetima. Ova metoda pomaže identificirati šta tačno uzrokuje alergijsku reakciju. Svjetlosno testiranje može se kombinirati s patch testiranjem, što podrazumijeva primjenu flastera na kožu s hemikalijama koje se sumnjiče za izazivanje reakcije.
  • U rijetkim slučajevima, dermatolog može naručiti biopsiju kože kako bi detaljnije pregledao ćelije kože pod mikroskopom.

Tretman alergije na sunce varira zavisno od vrste alergije i težine simptoma. Za blage simptome možda će biti dovoljno jednostavno izbjegavati sunčevu svjetlost nekoliko dana. Za alergiju koja ne prolazi mogu se koristiti lijekovi poput:

  • Krema koje sadrže kortikosteroide i koje su dostupne u različitim jačinama, a mogu se nabaviti sa ili bez recepta. Za ozbiljnije reakcije, dermatolog može preporučiti kratkotrajnu primjenu oralnih kortikosteroida, kao što je prednizon.
  • U nekim slučajevima lijek protiv malarije hidroksiklorokin (Plaquenil) može pomoći u ublažavanju simptoma određenih vrsta alergije na sunce.
  • Fototerapija (za osobe s težom alergijom na sunce) - uključuje postepeno navikavanje kože na sunčevu svjetlost. Specijalna lampa koristi se za ozračivanje dijelova tijela koji su često izloženi suncu, a ovaj tretman se obično provodi nekoliko puta sedmično u trajanju od nekoliko mjeseci.

 

Može li se alergija na sunce spriječiti?

Ako imate alergiju ili ste osjetljivi na sunce, možete poduzeti sljedeće mjere kako biste spriječili reakciju:

  • Izbjegavajte izlaganje suncu između 10 i 16 sati, jer su sunčeve zrake tada najjače. Pokušajte pomjeriti svoje aktivnosti na otvorenom za druge dijelove dana i ograničite vrijeme provedeno na suncu. 
  • Izbjegavajte nagle promjene u izlaganju sunčevim zrakama. Ako primijetite da vaša koža reagira na produženo izlaganje suncu, postepeno povećavajte vrijeme provedeno na suncu kako bi se vaša koža postepeno prilagodila pojačanoj svjetlosti.
  • Nosite sunčane naočale i zaštitnu odjeću, kao što su košulje dugih rukava i šeširi s širokim obodom, kako biste zaštitili kožu od izlaganja suncu. Izbjegavajte tanke tkanine ili tkanje koje propušta UV zrake.
  • Koristite kremu za sunčanje sa širokim spektrom zaštite i faktorom zaštite od najmanje 30, čak i kada je oblačno. Nanesite je obilno i ponovite postupak svaka dva sata ili češće ako plivate ili se znojite. Ako koristite proizvod s fizičkim blokatorima poput titanijskog dioksida ili cinkovog oksida, nanesite ga prije drugih proizvoda (osim repelenta za insekte).
  • Provjerite rok trajanja kreme za sunčanje i bacite je ako joj je prošao rok trajanja ili je krema starija od tri godine.
  • Izbjegavajte okidače za koje provjereno znate da vam izazivaju reakciju, kao što su određeni lijekovi ili kontakt s tvarima poput divljeg pastrnjaka ili limete.
  • Razmislite o postavljanju UV folije na prozore svog doma i automobila kako biste smanjili izloženost UV zračenju.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Prognoze za osobe s alergijom na sunce variraju i zavise od individualnih faktora. Neki ljudi mogu prerasti to stanje, dok se drugi sa simptomima mogu suočavati godinama. Epizode alergije na sunce obično se povuku unutar nekoliko sati do dana nakon prestanka izlaganja sunčevoj svjetlosti. Međutim, osip može potrajati čak i nekoliko sedmica. Važno je napomenuti da osip obično ne ostavlja ožiljke, osim ako ne dođe do oštećenja kože usljed češanja ili grebanja.

 

Važno je znati da… 

  1. Postoji nekoliko vrsta alergija na sunce, uključujući fototoksične i fotoalergijske reakcije te alergiju na sunčevu svjetlost.
  2. Alergija na sunce relativno je rijedak poremećaj, ali može utjecati na ljude svih dobnih skupina i tipova kože.
  3. Simptomi alergije na sunce mogu uključivati ​​crvenilo kože, svrbež, osip, mjehuriće, otekline i peckanje. Te reakcije često se javljaju nakon izlaganja suncu.
  4. Različite tvari mogu izazvati alergijske reakcije na sunce, uključujući lijekove, kreme, parfeme i hemikalije koje dolaze u kontaktu s kožom.
  5. Alergija na sunce može biti nasljedna, što znači da je vjerovatnije da će se pojaviti ako je neko u vašoj porodici već imao sličan problem.
  6. Zaštita od sunca, uključujući nošenje šešira, sunčanih naočala i korištenje krema za sunčanje, ključna je za sprečavanje alergijskih reakcija na sunce.
  7. Dermatolozi mogu koristiti fototestove kako bi dijagnosticirali vrstu alergije na sunce i identificirali specifične alergene koji je uzrokuju.
  8. Ironično, fototerapija (izlaganje kože kontroliranim količinama UV zračenja) može biti dio tretmana za neke oblike alergije na sunce, jer pomaže u izgradnji tolerancije kože na sunčevu svjetlost.
  9. Osim izlaganja suncu, određeni faktori poput stresa, lijekova i hemikalija mogu pogoršati simptome alergije na sunce.
  10. Iako se simptomi mogu ublažiti i kontrolirati, alergija na sunce obično nema trajno izlječenje, pa je važno održavati pažljivu zaštitu od sunca kako bi se izbjegle reakcije.