Akustični neurom

Šta je akustični neurom?

Akustični neurom, poznat i kao vestibularni švanom, predstavlja benigni tumor koji se razvija na vestibularnom živcu, ključnom živcu koji povezuje unutrašnje uho s mozgom. Ovaj živac igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže i sluha. Prisutnost akustičnog neuroma može rezultirati gubitkom sluha, tinitusom (zujanjem u uhu) i problemima s ravnotežom. Tumor se razvija iz Schwannovih ćelija koje oblažu vestibularni živac. Uobičajeno je da akustični neurom raste sporo, iako rijetko može brzo napredovati i pritisnuti mozak, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Liječenje akustičnog neuroma oslanja se na različite metode, uključujući praćenje, radioterapiju i hirurško uklanjanje, zavisno od veličine tumora i simptoma pacijenta. Najvažnija je pravilna dijagnoza te adekvatna terapija kako bi se očuvali slušni i ravnotežni kapaciteti pacijenta.

Najčešći simptomi akustičnog neuroma

Kod većine pacijenata akustični neurom dugo ostaje neprimijećen, a glavna karakteristika ovog tumora je spor rast, što znači da se obično razvija bez vidljivih simptoma i postepeno. Simptomi koji se javljaju rezultat su utjecaja tumora na funkcije sluha, ravnoteže, te obližnje živce, uključujući facijalni i trigeminalni živac, kao i potencijalni pritisak na krvne žile i moždane strukture. Kako tumor raste, povećava se i vjerovatnoća izraženijih i ozbiljnijih simptoma.

Najčešći simptom je gubitak sluha u jednom uhu (jednostrani gubitak sluha), što se primjećuje kod otprilike 90 posto pacijenata sa dijagnozom akustičnog neuroma. U ranim fazama, mogu se pojaviti i drugi simptomi, uključujući tinitus (zujanje u ušima), vrtoglavicu te probleme s ravnotežom.

S rastom tumora mogu se pojaviti i drugi simptomi kao što su zamućen ili dvostruki vid, problemi s facijalnim živcem poput ukočenosti, slabosti ili grčeva lica, promjene okusa, glavobolje, mučnina, povraćanje, te teškoće s gutanjem. Važno je napomenuti da simptomi akustičnog neuroma često mogu podsjećati na simptome drugih problema s ušima, što dodatno otežava dijagnozu. Stoga, ako primijetite bilo kakve promjene u svom sluhu, ravnoteži ili se suočite sa bilo kojim od prethodno opisanih simptoma, važno je odmah potražiti pomoć ljekara specijaliste za uho-grlo-nos. 

Šta uzrokuje akustični neurom?

Ponekad se uzrok akustičnog neuroma može povezati s genetskim problemima, poput mutacije na hromosomu 22. Obično je ovaj gen odgovoran za kontrolu rasta Schwannovih ćelija koje oblažu živce i ima ulogu u supresiji tumora. Međutim, uzrok takvih genetskih problema nije potpuno jasan i često nema poznatog uzroka za razvoj akustičnog neuroma. Mutacije na ovom genu česte su i kod rijetkih poremećaja kao što je neurofibromatoza tipa 2, gdje se tumori razvijaju na živcima za sluh i ravnotežu na obje strane glave, što se naziva bilateralni vestibularni švanom. Jedini potvrđeni faktor rizika za akustične neurome je prisutnost rijetkog genetskog poremećaja neurofibromatoze tipa 2, koji se javlja kod otprilike pet posto pacijenata. Neurofibromatozu tipa 2 karakterizira prisutnost nekancerogenih tumora na ravnotežnim živcima s obje strane glave, a takvi tumori mogu se razviti i na drugim živcima. 

Ovaj poremećaj nasljeđuje se na način da ga dijete može naslijediti od samo jednog pogođenog roditelja, jer se radi o autosomno dominantnoj bolesti.

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza akustičnog neuroma u ranim fazama bolesti je veoma izazovna jer se simptomi razvijaju postepeno i često su nespecifični, što ih može jednostavno zamijeniti s drugim problemima u ušima. Nakon razgovora o simptomima, ljekar će izvršiti pregled uha. Dijagnostički postupci koji se obično koriste uključuju:

• Ispitivanje sluha (audiometrija) - ovaj test, koji obavlja audiolog, uključuje usmjeravanje različitih zvukova na svako uho i traži od pacijenta da naznači kada čuje zvukove. Test uključuje tonove različitih frekvencija, uključujući niske nivoe zvuka kako bi se otkrilo minimalno oštećenje sluha. 
• Slikovni testovi - za dijagnosticiranje akustičnog neuroma najčešće se koristi magnetska rezonanca (MRI) s kontrastnim sredstvom. Ovaj slikovni test može otkriti tumore promjera od čak 1-2 milimetra. U situacijama gdje MRI nije dostupan ili ga nije moguće provesti, može se koristiti kompjutorizirana tomografija (CT). Važno je napomenuti da postoji velika mogućnost da se mali tumori ne uoče pri CT skeniranju. 

Način liječenja akustičnog neuroma prilagođava se osobinama ovog tumora, odnosno njegovoj veličini, stopi rasta, općem zdravstvenom stanju pacijente te prisustvu ostalih simptoma s kojima se pacijent suočava. Postoje tri glavna pristupa liječenju akustičnog neuroma: praćenje, hirurški zahvat i radioterapija.

• Praćenje - u slučaju malih ili spororastućih akustičnih neuroma, ljekar će možda preporučiti praćenje tumora. Ova opcija često dolazi u obzir kada tumor uzrokuje minimalne ili nikakve simptome. Praćenje također može biti preporučeno ako je pacijent stariji ili ako iz bilo kojeg razloga nije kandidat za agresivne tretmane. Tokom razdoblja praćenja, pacijent će redovno odlaziti na snimanja i testove sluha, obično svakih 6 do 12 mjeseci. Ti testovi pomažu utvrditi da li tumor raste, a ako tumor počne uzrokovati pogoršanje simptoma ili druge komplikacije, može se razmotriti hirurški zahvat ili radioterapija. 

Za uklanjanje akustičnog neuroma može biti potrebna operacija, posebno u situacijama kada:

• Tumor raste kontinuirano.
• Tumor je vrlo velik.
• Tumor uzrokuje ozbiljne simptome.

Hirurški zahvat ima za cilj potpuno ukloniti tumor i, gdje god je to moguće, sačuvati funkciju facijalnog živca kako bi se spriječila paraliza mišića lica. Međutim, u nekim slučajevima potpuno uklanjanje tumora može biti teško postići, naprimjer kada je tumor previše blizu važnih dijelova mozga ili facijalnog živca, pa se može izvesti parcijalno uklanjanje.

Operacija za uklanjanje akustičnog neuroma izvodi se pod općom anestezijom, a tumor se uklanja kroz unutrašnje uho ili putem otvora u lubanji. Važno je napomenuti da operacija može dovesti do različitih komplikacija, uključujući gubitak sluha na strani na kojoj se izvodi operacija, probleme sa ravnotežom, zvonjenje u uhu, slabost lica te glavobolje. Iako veoma rijetko, nuspojave operacije mogu biti i infekcije cerebrospinalnom tekućinom ili moždani udar. Važno je razgovarati s hirurgom kako biste bolje razumjeli moguće rizike i prednosti hirurškog zahvata.

Alternativno, postoji nekoliko oblika radioterapije koji se koriste za liječenje akustičnih neuroma:

• Stereotaktička radiohirurgija - ova metoda koristi precizno ciljane doze zračenja kako bi zaustavila rast tumora i očuvala funkciju facijalnog živca i sluha. 
• Frakcionirana stereotaktička radioterapija (SRT) - isporučuje male doze zračenja tokom nekoliko tretmana kako bi usporila rast tumora bez oštećenja okolnog moždanog tkiva.
• Terapija protonskim snopom - koristi visokoenergetske pozitivno nabijene čestice, poznate kao protoni, kako bi precizno tretirala tumor, smanjujući izloženost okolnih područja zračenju.

Uz ove metode liječenja, postoje i potporna terapija za rješavanje simptoma i komplikacija akustičnih neuroma, kao što su gubitak sluha. Za rješavanje problema sa sluhom mogu se koristiti kohlearni implantati i druge terapije. 

Može li se akustični neurom spriječiti?

Iako nije moguće spriječiti nastanak akustičnog neuroma, moguće je smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija, budući da ovaj tumor raste sporo i postepeno. Ako primijetite simptome kao što su gubitak sluha, vrtoglavica ili tinitus (zujanje u ušima), ne zanemarujte ih. Važno je konsultirati se sa svojim ljekarom kako biste dobili pravilnu dijagnozu. Što se akustični neurom otkrije ranije, to su veće šanse za uspješno uklanjanje tumora i očuvanje sluha.

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Nakon što osoba prođe tretman liječenja za akustični neurom, postoji rizik od ponovnog rasta tumora, poznatog kao recidiv. Zbog toga će ljekar, nakon tretmana, redovno pratiti pacijenta kako bi recidiv otkrio u što ranijoj fazi te započeo s liječenjem. Dakle, redovne kontrole su ključne za održavanje zdravlja, sluha i sprečavanje potencijalnih komplikacija. Važno je ne propuštati planirane kontrole i ostati u komunikaciji sa svojim ljekarima, kako biste bili sigurni da ste poduzeli sve mjere za zaštitu svog zdravlja.

Važno je znati da… 

1. Akustični neurom je benigni tumor na živcu koji je odgovoran za ravnotežu i slušanje.
2. Akustični neurom je veoma rijedak i procjena je da se ovo stanje dijagnosticira jednoj od 100.000 osoba.
3. Iako je benigni tumor, akustični neurom može izazvati simptome poput gubitka sluha, vrtoglavice i problema s ravnotežom.
4. Ovaj tumor raste sporo i obično ne metastazira na druge dijelove tijela.
5. Liječenje akustičnog neuroma obično uključuje hirurški zahvat ili radioterapiju, zavisno od veličine tumora i simptomima pacijenta.
6. Rani simptomi akustičnog neuroma često se miješaju s drugim uobičajenim otorinolaringološkim problemima.
7. Akustični neurom češći je kod osoba iznad 30 godina.
8. Postoji i nasljedna komponenta rizika za razvoj ovog tumora.
9. Pravilna dijagnoza i liječenje ključni su za upravljanje ovim stanjem i očuvanje sluha i ravnoteže.