Skip to main content

Ahalazija – poremećaj jednjaka

Šta je ahalazija?

Ahalazija je vrlo rijedak poremećaj funkcije jednjaka koji onemogućava prolazak hrane i pića kroz jednjak, odnosno cijev koja povezuje usta i želudac. Radi se o motoričkom poremećaju koji grči jednjak, odnosno onemogućava donjem ezofagusnom sfinkteru ili, jednostavnije rečeno, donjem kružnom mišiću jednjaka da se opusti i propusti hranu u želudac. Zbog toga hrana ostaje u jednjaku, često fermentira, a sadržaj koji u tom procesu poprima gorak okus, vraća se u usta. Pacijenti često miješaju ovaj poremećaj sa GERB-om, odnosno žgaravicom, ali je razlika velika jer se kod ahalazije hrana vraća iz jednjaka, a kod gastroezofagealnog refluksa hrana se vraća iz želuca. 

 

Najčešći simptomi ahalazije

Simptomi ovog poremećaja se razvijaju polako i mogu trajati godinama, bez da pacijenti posumnjaju da u njihovom organizmu postepeno dolazi do oštećenja jednjaka. Simptomi se, s vremena na vrijeme, mogu poboljšati ili pogoršati, a pacijenti najčešće osjećaju:

  • Disfagiju (otežano gutanje)
  • Vraćanje hrane u usta, gorak okus
  • Žarenje
  • Bolove u grudima
  • Kašalj, koji se pogoršava tokom noći, u težim slučajevima i upala pluća
  • Gubitak težine zbog otežanog i bolnog gutanja, propadanje organizma
  • Podrigivanje, štucavica, osjećaj da je hrana zaglavljena u grlu.

 

Šta uzrokuje ahalaziju?

Ahalazija je bolest za čiji nastanak još uvijek nije utvrđen tačan uzrok. Postoji nekoliko različitih teorija koje ukazuju na potencijalne uzroke nastanka ovog poremećaja, a jedna od njih kaže da se radi o autoimunoj bolesti (stanju u kojem tijelo pacijenta napada samo sebe) koju pokreće virus. Tačnije, imuni sistem napada nervne ćelije koje se nalaze u mišićnim zidovima jednjaka, što dovodi do njegovog oštećenja i nemogućnosti opuštanja, što sprečava hranu i tekućinu da se spusti u želudac. Neke od teorija ukazuju na to da bi uzroci nastanka ahalazije mogli počivati i u bakterijskim, te virusnim infekcijama s kojim se pacijent suočavao (konkretnije virus Zoster te virus Morbili). Kao rjeđi, potencijalni uzroci ahalazije jednjaka navode se izloženost stresu te genetska predispozicija. 

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Tri su najčešće pretrage pomoću kojih se dijagnosticira ahalazija jednjaka – radiološki pregled barijem, gastroskopija te manometrija jednjaka. 

  • Barijev test, gutanje barija – pacijent pije barij, nakon čega se vrši radiološki pregled jednjaka. Barij olakšava ovu proceduru jer se, nakon njegovog gutanja, jednjak bolje vidi na rendgenskom pregledu. 
  • Gastroskopija – metoda pomoću koje se utvrđuje stanje gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta uz pomoć endoskopa – sprave koja se insertira kroz pacijentova usta, a na vrhu ima osvjetljenje i kameru. Za utvrđivanje ahalazije, gastroskopijom se pacijentu uzima dio tkiva koja služi za potvrdu dijagnoze i utvrđivanje u kojem se stanju jednjak nalazi.
  • Manometrija jednjaka – dijagnostički test pomoću kojeg se mjeri nivo pritiska u jednjaku te donjem i gornjem sfinkteru (mišićima koji dijele jednjak od želuca). 

Nakon što je potvrđena dijagnoza ahalazije, određuje se tretman, odnosno liječenje koje umnogome zavisi od starosti pacijenta, stepenu ahalazije te cjelokupnom zdravstvenom stanju organizma. Ahalazija, s obzirom na nivo oštećenja jednjaka, pojavljuje se u tri različita stepena i to:

  • Stepen I – poznatija kao klasična ahalazija, odnosno oblik u kojem se mišići jedva kontraktuju, a hrana se spušta ka želucu isključivo zbog gravitacije.
  • Stepen II – ozbiljniji oblik od prethodno opisanog zbog povećanog pritiska u jednjaku što uzrokuje njegovu kompresiju. Ovaj oblik se pacijentima najčešće dijagnosticira.
  • Stepen III – najteži stepen ahalazije koji ima još naziv spazamska ahalazija, zato što na dnu jednjaka postoje abnormalne kontrakcije koje mogu uzrokovati jake bolove u grudnom košu, te pacijenta navesti da misli da doživljava srčani udar.

Trenutno ne postoji niti jedan sto posto efikasan tretman kojim bi se u potpunosti riješio poremećaj jednjaka, ali postoji nekoliko različitih mogućnosti koji će olakšati simptome ahalazije te pomoći pacijentu da živi funkcionalno i bez ograničenja. Neki od tretmana su: balonska dilatacija, operativni zahvat te konzumiranje preporučene terapije. 

Balon dilatacija je procedura u kojoj specijalista pomoću balona širi suženje jednjaka i, na taj način, pacijentu omogućava gutanje. No operacija, poznata pod nazivom Hellerova miotomija, najučinkovitiji je način za rješavanje problema ahalazije. U ovoj minimalno invazivnoj metodi laparoskopski se režu mišićna vlakna donjeg ezofagealnog sfinktera te kosih vlakana želuca, što omogućava jednjaku da propušta hranu u želudac. 

Lijekovi, iako postoje, nisu u potpunosti efikasni za olakšavanje simptoma ahalazije. Neki lijekovi koji služe za opuštanje donjeg sfinktera jednjaka, učinkoviti su, ali njihovo dejstvo je kratkotrajno, moraju se uzimati prije svakog obroka i, za probavni sistem, dugoročno donose više štete nego koristi.  Zbog toga je najbolje porazgovarati sa svojim doktorom te na osnovu kliničke slike i općeg zdravstvenog stanja pronaći najučinkovitiji tretman za liječenje. 

 

Može li se ahalazija spriječiti?

S obzirom na to da nije poznat tačan uzrok nastanka ovog poremećaja, teško je govoriti o načinima njegove  prevencije. Ono što možete uraditi kako biste svoj probavni sistem očuvali zdravim, te samim tim izbjegli i oštećenje jednjaka jeste:  prestanak konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda, izbjegavanje brze i nezdrave hrane, pravilno gutanje hrane, izbjegavanje hrane koja vam izaziva žgaravicu te konzumacija dovoljne količine tekućine. Izbjegavajte prejedanje i, kad god ste u prilici, obroke podijelite na više manjih.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Ahalazija je dugoročno stanje i ne postoji sto posto učinkovito rješenje. Ahalazija se lijekovima, operacijom i ostalim navedenim metodama može držati pod kontrolom, ali jednom dijagnosticirana nikada neće biti potpuno izliječena. Ono što pacijenti mogu uraditi jeste da promijene životne navike i da se nauče nositi s ovim poremećajem. Preporučljivo je jesti i piti u stojećem položaju, kako bi gravitacija pomogla da se hrana i piće spusti u želudac. 

Spavanje u povišenom položaju također je od velike pomoći pacijentima s ahalazijom, kako bi izbjegli spuštanje hrane u disajne puteve zbog čega može doći do upale pluća. 

Dijeljenje hrane na više manjih obroka, detaljno žvakanje, sjeckanje na sitne zalogaje te izbjegavanje čvrste hrane netom prije spavanja pomoći će pacijentu da uspješno funkcionira te minimizira nuspojave ahalazije. 

 

Važno je znati da…

  1. Kao glavni uzrok ahalazije navodi se oštećenje ili gubitak nervnih ćelija koje pomažu u regulaciji mišićnih kontrakcija jednjaka i DES mišiću.
  2. Riječ ahalazija je grčkog porijekla i znači nemogućnost opuštanja.
  3. Ahalazija neće nestati niti postoji lijek za izlječenje, no ovaj poremećaj se uspješno rješava endoskopijom te neinvazivnom operacijom.
  4. Ne postoji određena dob u kojoj dolazi do ahalazije, zabilježeni su i slučajevi djece koja su rođena s poremećajem jednjaka. Ako se ne tretira na vrijeme, ahalazija može dovesti do niza zdravstvenih poteškoća, a jedna od njih je karcinom jednjaka.
  5. Ovaj poremećaj je jedan od rjeđih i smatra se da se jednoj od 100.000 osoba potvrđuje dijagnoza ahalazije.
  6. Pacijentima s ahalazijom preporučuje se meko kuhana hrana, različiti pirei, voćni i povrtni frapei koji će olakšati gutanje, a istovremeno osigurati nutritivno bogate obroke.
  7. Ahalazija je bolest koja predstavlja oko osamdeset posto problema s jednjakom.
  8. Ovaj poremećaj je vrlo rijedak kod djece i tinejdžera, a najčešće se dijagnosticira osobama u sedmoj deceniji života.
  9. Ponekad se dešava da doktor postavi dijagnozu ahalazije, no nažalost, iako svi simptomi ukazuju na poremećaj jednjaka, ispostavi se da se, ustvari, radi o nekoj vrsti malignog oboljenja (tumor jednjaka, pankreasa, pluća…). Ta vrsta bolesti naziva se pseudoahalazija.